Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Genex prodaje hotele Šakarbe i Vilu Rašicu

Autor: Marija Brnić
08. kolovoz 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Prodaju se i poslovni prostori u Opatiji, Rijeci, Splitu, Osijeku i Zagrebu

Srbija nastavlja s prodajom nekretnina u Hrvatskoj, koje su bile u vlasništvu srbijanskih poduzeća, no početkom agresije na Hrvatsku vlasnik im je postala hrvatska država. S odobrenjem Agencije za privatizaciju Srbije u Narodnim je novinama u Hrvatskoj upravo objavljen natječaj beogradskog poduzeća Generalexporta za prodaju osam vrijednih nekretnina u Hrvatskoj.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Zgrada HNS-a
Nekadašnji gospodarski div bivše države, preko kojega se odvijalo oko 15 posto ukupne trgovinske razmjene SFRJ sa svijetom, prodaje tako hotelski kompleks Šakarbe u Rovinju, s pripadajućim građevinskim zemljištem od 17 hektara, poslovnu zgradu u Opatiji u Ulici istarske divizije 24 – 26, površine gotovo 400 četvornih metara, poslovni prostor u Rijeci u ulici 13. divizije 24, površine 747 četvornih metara, potom hotelski kompleks Vila Rašica, površine gotovo 3 tisuće četvornih metara, smještena 300 metara od mora, a koja se prodaje s pripadajućim objektima i građevinskim zemljištem. Nadalje, nudi se i poslovni prostor veličine 115 četvornih metara u Hrvojevoj ulici u Splitu, te poslovni prostori od po stotinjak kvadrata u Zagrebu, u Drenovačkoj ulici, te u Osijeku, u Beogradskoj ulici broj 4. Uz to, Genex prodaje i objekte za koje postoje neriješeni imovinsko-pravni odnosi, poput poslovne zgrade u Rusanovoj 13, površine 1,1 tisuća kvadrata, u kojoj je smješten Hrvatski nogomentni sazvez. HNS, naime, tvrdi kako je zgradu kupio od Ine, za 1,6 milijuna nekadašnjih njemačkih maraka. U Geneksu su, pak, tvrdili kako je 1991. godine u “vrlo sumnjivim okolnostima na zgradu uknjižio bivši zaposlenik koji je osnovao tvrtku Aspekt i na njezino ime se upisao kao izvanknjižni vlasnik”. Dotični je po Geneksovim navodima nekretninu u Rusanovoj darovao Ini. U slučaju dubrovačke Vile Rašica, inače, riječ je o ponovljenom natječaju, budući da se već početkom godine kao kupac na natječaju pojavila tvrtka REZ Art iz Zagreba, koja je za taj atraktivnu vilu na dnu lapadske uvale u Dubrovniku platila 1,2 milijuna eura, no izu nepoznatih je razloga transakcija propala. Aktualni je natječaj otvoren 45 dana, a ponude se dostavlja Generalexport-u. Upućeni tvrde kako je prodaja nekretnina u Hrvatskoj dio programa restrukturiranja tog nekadašnjeg giganta, koji je posljednjih petnaestak godina, kao i mnogi drugi veliki sustavi, propao. Iz nekadašnjeg su sustava Genex nastala dva poduzeća – Generalexport, koji je naslijedio uglavnom ogromne dugove, ali i potraživanja iz bivših republika, uključujući i imovinu u Hrvatskoj, dok je druga tvrtka – International CG, zdraviji dio nekadašnjeg sustava, a na nju je prenijet najveći dio imovine u Srbiji, atraktivnih turističkih i poslovnih objekata, kao i najveći broj zaposlenika, oko 1.500 njih.

Srbija nastavlja s prodajom nekretnina u Hrvatskoj, koje su bile u vlasništvu srbijanskih poduzeća, no početkom agresije na Hrvatsku vlasnik im je postala hrvatska država. S odobrenjem Agencije za privatizaciju Srbije u Narodnim je novinama u Hrvatskoj upravo objavljen natječaj beogradskog poduzeća Generalexporta za prodaju osam vrijednih nekretnina u Hrvatskoj.

Zgrada HNS-a
Nekadašnji gospodarski div bivše države, preko kojega se odvijalo oko 15 posto ukupne trgovinske razmjene SFRJ sa svijetom, prodaje tako hotelski kompleks Šakarbe u Rovinju, s pripadajućim građevinskim zemljištem od 17 hektara, poslovnu zgradu u Opatiji u Ulici istarske divizije 24 – 26, površine gotovo 400 četvornih metara, poslovni prostor u Rijeci u ulici 13. divizije 24, površine 747 četvornih metara, potom hotelski kompleks Vila Rašica, površine gotovo 3 tisuće četvornih metara, smještena 300 metara od mora, a koja se prodaje s pripadajućim objektima i građevinskim zemljištem. Nadalje, nudi se i poslovni prostor veličine 115 četvornih metara u Hrvojevoj ulici u Splitu, te poslovni prostori od po stotinjak kvadrata u Zagrebu, u Drenovačkoj ulici, te u Osijeku, u Beogradskoj ulici broj 4. Uz to, Genex prodaje i objekte za koje postoje neriješeni imovinsko-pravni odnosi, poput poslovne zgrade u Rusanovoj 13, površine 1,1 tisuća kvadrata, u kojoj je smješten Hrvatski nogomentni sazvez. HNS, naime, tvrdi kako je zgradu kupio od Ine, za 1,6 milijuna nekadašnjih njemačkih maraka. U Geneksu su, pak, tvrdili kako je 1991. godine u “vrlo sumnjivim okolnostima na zgradu uknjižio bivši zaposlenik koji je osnovao tvrtku Aspekt i na njezino ime se upisao kao izvanknjižni vlasnik”. Dotični je po Geneksovim navodima nekretninu u Rusanovoj darovao Ini. U slučaju dubrovačke Vile Rašica, inače, riječ je o ponovljenom natječaju, budući da se već početkom godine kao kupac na natječaju pojavila tvrtka REZ Art iz Zagreba, koja je za taj atraktivnu vilu na dnu lapadske uvale u Dubrovniku platila 1,2 milijuna eura, no izu nepoznatih je razloga transakcija propala. Aktualni je natječaj otvoren 45 dana, a ponude se dostavlja Generalexport-u. Upućeni tvrde kako je prodaja nekretnina u Hrvatskoj dio programa restrukturiranja tog nekadašnjeg giganta, koji je posljednjih petnaestak godina, kao i mnogi drugi veliki sustavi, propao. Iz nekadašnjeg su sustava Genex nastala dva poduzeća – Generalexport, koji je naslijedio uglavnom ogromne dugove, ali i potraživanja iz bivših republika, uključujući i imovinu u Hrvatskoj, dok je druga tvrtka – International CG, zdraviji dio nekadašnjeg sustava, a na nju je prenijet najveći dio imovine u Srbiji, atraktivnih turističkih i poslovnih objekata, kao i najveći broj zaposlenika, oko 1.500 njih.

Vlastiti rizik
Generalexport i sam u oglasu inače upozorava da se spomenute nekretnine prodaju u “postojećem pravnom statusu”, te bez prava na naknadnu reklamaciju. I u Hrvatskom fondu za privatizaciju ponovno upozoravaju ulagače da takve nekretnine kupuju na vlastiti rizik, te bez mogućnosti da se upišu kao vlasnici u hrvatskim registrima. Podsjećaju da su Zakonom o zabrani raspolaganja imovinom i prijuenosom sredstava iz 1994. godine, koji je još na snazi, te nekretnine u vlasništvu HFP-a, odnosno hrvatske države. Problem tih nekretnina koje su postale državno vlasništvo zemalja na čijem se teritoriju nalaze trebala bi riješiti posebna međudržavna komisija, ističu u HFP-u, sugerirajući ulagačima da se dotad ne upuštaju u avanturu s kupovanjem tih nekretnina. Ilustrativan u tom smislu je slučaj Gorana Štroka, koji je još prije godinu dana od Direkcije za imovinu Srbije kupio otočić Jakljan, no za isti će pravnu bitku tek morati voditi.

Autor: Marija Brnić
08. kolovoz 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close