Gebrüder Weiss, logistička kompanija koja posluje u 34 države diljem svijeta među kojima je Hrvatska već 25 godina, priprema se za novu investiciju. Kompanija koja je u Hrvatskoj uložila 35 milijuna eura planira dodatno investirati u novi logistički terminal u Splitu, najavljuje Wolfram Senger-Weiss, glavni izvršni direktor Gebrüder Weissa, u intervjuu za Poslovni dnevnik.

Austrijanac koji upravlja tvrtkom koja se od osnutka prije 500 godina uspjela održati u privatnom vlasništvu upozorava na izazovna vremena za biznis. Zbog geopolitičke situacije i velikih neizvjesnosti kompanije nisu u investicijskom raspoloženju, a i građani troše opreznije, kaže. Stoga ove godine, na globalnoj razini, planiraju da će im prihodi rasti sporije nego lani. Globalne trendove ne prati hrvatsko tržište koje će, čini se, rasti brže nego što će rasti grupa.

Koji su trenutačno ključni strateški prioriteti tvrtke Gebrüder Weiss na globalnoj razini?

Živimo u vremenu velikih promjena, no i dalje želimo biti ti koji će činiti razliku na tržištu. Želimo biti bliže kupcima te nuditi uslugu na višoj razini. Na globalnoj razini naš strateški cilj je rast, posebno na tržištima koja ga bilježe u višim postocima. Također, želimo povećati tržišni udio u srednjoj i istočnoj Europi.

Koja su to tržišta koja bilježe bolji rast?

Tržište jugoistočne Azije je snažno, ali ni tržište SAD ne stoji loše. Imaju pozitivne pokazatelje rasta BDP-a i to osjećamo u našoj bazi kupaca.

Koliko vam je hrvatsko tržište važno?

Hrvatska je zanimljiva zemlja s vrlo izduženom geografijom. Vrlo nam je važna u okviru zapadnog Balkana, predstavlja ulaz u susjedne zemlje te ima važnu morsku luku. Otvaranje prema Europskoj uniji, sada i prema carinskoj uniji te uvođenje eura, donijelo je mnogo više stabilnosti i bolje mogućnosti za poslovanje u Hrvatskoj. Usto, Hrvatska nam je i važno regionalno čvorište.

Koje su prednosti i nedostaci poslovanja u Hrvatskoj u sektoru distribucije?

Prednost je vrlo dobro razvijena infrastruktura, otvoreno tržišno okruženje, geopolitički položaj s međunarodnom lukom u Rijeci, koja je dobro razvijena i globalno poznata kao regionalno čvorište. Nedostatak je, s druge strane, duljina zemlje i veliki broj otoka. Kada se bavite logistikom morate pokrivati sve kutke zemlje te osigurati kvalitetnu uslugu, što je u Hrvatskoj, uzimajući u obzir njezinu geografiju i veliki broj otoka, nekada izazovno. Mana je i veća volatilnost prije i tijekom ljetnih mjeseci zbog turističke sezone. Promet stoga nije ravnomjerno raspoređeno tijekom godine kao u većini drugih zemalja.

Nedavno je s radom počeo novi kontejnerski terminal Rijeka Gateway. Kako će taj projekt utjecati na poslovanje?

To će ovisi o tome kako će prijevoznici i brodarske kompanije prihvatiti nove mogućnosti koje se nude otvaranjem terminala. Vjerujemo da postoji konkurencija na Jadranskom moru te da će projekt donijeti određene prednost Rijeci s obzirom na to da uživa poziciju u regiji zanimljive luke za daljnji razvoj.

Kako smanjiti troškove

Grijani bazeni, wellness i saune privlače goste, ali hotelijere čeka važna energetska računica

Digitalna vidljivost

Dobra fotografija danas vrijedi više od tisuću riječi, ali važno je znati kako je iskoristiti

Planirate li nova ulaganja u Hrvatskoj? Najveća vaša investicija, vrijedna 18 milijuna eura, bila je u terminal u Svetoj Nedelji koju ste realizirali 2020.

Prošle godine smo završili još jednu investiciju u Svetoj Nedelji pokraj Zagreba, gdje smo uložili u proširenje skladišta za oko 2 tisuće četvornih metara, čime je njegova ukupna površina premašila 20 tisuća četvornih metara. Ukupno u posljednjih 25 godina u Hrvatskoj smo uložili oko 35 milijuna eura, s time da je investicija koju ste spomenuli, ona u vlastiti terminal u Svetoj Nedelji, bila naš najveći i najvažniji potez u Hrvatskoj. Njome smo dobili jedinstvenu poziciju što se tiče kvalitete, strukture i mogućnosti koje nudimo našim klijentima. Terminal je brzo narastao jer se posao jako dobro razvija. Imamo vrlo snažan tim ovdje u Hrvatskoj koji radi izvrstan posao i uspio je zauzeti snažnu poziciju na logističkom tržištu ove zemlje.

Koji su vaši ciljevi i planovi u Hrvatskoj?

Sljedeći korak kompanije Gebrüder Weiss u Hrvatskoj je osigurati bolju pokrivenost zemlje. U tom smislu plan nam je razviti još jedan logistički terminal u Splitu.

Koliko planirate uložiti u novi terminal u Splitu?

Ulaganje bi iznosilo oko dva milijuna eura. Bit će to regionalno središte. Usto, mnogo ulažemo u ekološka rješenja, poput električnih kamiona. Posebno je to važno u zemlji u kojoj je turizam važna gospodarska grana. S druge strana, nama su ulaganja u električna rješenja važna jer omogućuju distribuciju i dostavu robe našim kupcima na tiši i čišći način.

Je li to vaš odgovor na ciljeve održivosti Europske komisije, odnosno Europski zeleni plan?

Ne bih rekao da je to naš odgovor na ciljeve Europske komisije već je to naša vlastita ambicija. Gebrüder Weiss je vrlo održiva tvrtka. Poslujemo više od 500 godina te smo oduvijek imali održive ciljeve. Sada za njihovo ostvarenje možemo koristiti i tehnologiju. Također, naša je odgovornost biti predvodnik i donositi ekološka rješenja na tržište. Da, na europskoj razini postoji ideja postizanja održivosti, ali nije sasvim jasno kamo ona vodi.

Smatram da se uspješne promjene u poslovnom modelu, bilo ekološke ili ekonomske, mogu ostvariti samo ako postoji baza kupaca koja je spremna platiti uslugu po određenoj cijeni. Mora postojati pozitivan poslovni slučaj. Ako ga nema promjene se neće dogoditi. Vjerujemo da u sektoru logistike možemo pronaći rješenja koja imaju i komercijalni smisao, te je to smjer u kojem idemo. Također ulažemo u fotonaponske sustave i proizvodnju vlastite energije za potrebe terminala, ali i za električne kamione.

Tko su vaši klijenti ovdje?

Imamo širok spektar klijenata. Hrvatska nije posebno poznata po industrijskoj proizvodnji, ali neki naši klijenti dolaze iz industrije. Većina je ipak iz sektora trgovine. Također nudimo uslugu dostave na kućnu adresu, ali ne malih paketa, već većih jedinica. Dakle, imamo klijente u raznim sektorima, uglavnom iz industrije i trgovine.

Prošle financijske godine Gebrüder Weiss je na globalnoj razini ostvario 2,7 milijardi eura prihoda, a u Hrvatskoj 39,3 milijuna eura. U Hrvatskoj ste ostvarili rast prihoda od 8,8 posto, a globalno 10 posto. Kakva će biti ova financijska godina za Gebrüder Weiss?

Na globalnoj razini je vrlo izazovno. Posebno u Srednjoj Europi, u Njemačkoj i Austriji, koje su već treću godinu u recesiji. Posljedice takve situacije osjećamo zbog fokusa naše kompanije na ta tržišta. Dodatan izazov predstavljaju i tarife koje nameće SAD, a koje otežavaju globalnu trgovinu. Ipak na globalnoj razini očekujemo mali rast prihoda, koji ipak neće biti na prošlogodišnjoj razini. Što se tiče hrvatskog tržišta tu smo se vrlo dobro pozicionirali. Vjerujem da će Hrvatska u 2025. rasti snažnije nego što će rasti grupa.

Kako geopolitička situacija, carine i rat na tlu Europe utječu na vaše poslovanje?

Ne pozitivno. Takva situacija stvara problem u globalnoj trgovini, ali utječe i na raspoloženje ljudi. Kompanije nisu u investicijskom raspoloženju, barem ne u Europi jer rat donosi nesigurnost. Imamo sukob između Ukrajine i Rusije i rat na Bliskom istoku, koji je također vrlo blizu ovoj regiji i utječe na ulaganja, ali i na potrošnju građana. Na globalnoj razini, s druge strane, situacija je ipak malo drugačija. Rast još uvijek ostvaruju jugoistočna Azija i Latinska Amerika. Mali rast bilježe Kina i SAD. Dakle, postoje tržišta koja ostvaruje pozitivne gospodarske rezultate, među kojima su i tržišta ove regije, neka na zapadnom Balkanu i jugoistočnoj Europi te Poljska. Na nekim je tržištima, dakle, bolje, ali poslovno je okruženje, općenito, vrlo izazovno.

Koje je najveće tržište na kojem Gebrüder Weiss posluje?

Sjedište tvrtke je u Austriji, pa je naš tržišni udio u Austriji najveći u usporedbi s ostalima. Međutim, među tri smo najveća igrača u svim zemljama jugoistočne Europe.

Kako digitalizacija i umjetna inteligencija utječu na sektor logistike i transporta? Na kojim rješenjima trenutačno radite i kako to pomaže poslovanju?

Oduvijek nam je bilo važno ne samo dostaviti robu, već i podatke kupcima. Digitalizacija i digitalni procesi dio su našeg poslovnog modela već dugi niz godina. Veća dostupnost podataka daje dodanu vrijednost i poboljšava uslugu kupcima jer omogućuje veću transparentnost koja se odnosi na podatke i informacije o tome gdje se proizvodi nalaze, kako se kreću, kada će stići. Ako, dakle, nešto u procesu dostave ne ide po planu možemo brže reagirati jer imamo alate za praćenje.

Također, razvili smo digitalni portal koji vizualno povezuje našu uslugu s kupcem. To je velika dodana vrijednost jer kupci mogu sami pretraživati sve informacije koje im trebaju. U konačnici omogućuje im da budu brži i precizniji. S druge strane, digitalni razvoj pomaže nam da unaprijedimo interne procese, a sve nam više pomaže i umjetna inteligencija i to u procesima poput optimizacije punjenja kamiona, skraćivanju ruta unutar skladišta, ali i vožnje. Međutim, dostupnost podataka nije onakva kakvu bismo željeli. AI je ograničen kvalitetom podataka.

Je li dostupnost podataka problem?

Da. Moramo dobiti podatke od naših kupaca, a kvaliteta podataka potrebnih za proces dostave nije u njihovom fokusu. Cijela industrija se suočava s izazovima po tom pitanju te radimo na njihovom rješavanju.

Koristite li robote u skladištima?

Robote ne koristimo. Za njihovo korištenje potrebni su standardizirani procesi, a kao distributer moramo biti iznimno fleksibilni u čemu su ljudi još uvijek bolji od robota. Njih i procese podržavamo podacima koji im pomažu u optimizaciji ruta, u pronalaženju proizvoda i skladištenju. Od najnovije tehnologije, primjerice, u skladištu koristimo dronove za obavljanje posla inventure, a imamo i automatizirane sustave koji omogućuju da palete automatski izlaze iz polica.

Tvrtka je u obiteljskom vlasništvu već 500 godina što je vrlo rijetko. Kako ste uspjeli zadržati poslovanje u obitelji?

Tako što nitko nikada nije prodao. To je sjajna priča, ali morate se stalno prilagođavati izazovima. Imamo određeni DNK za promjene i za prilagodbu novim zahtjevima tržišta.