Niti tri tjedna od velike pobjede na izborima, središnja politička figura nove Amerike nije on, Donald Trump. Sada je u naletu Elon Musk.

Trumpova i Muskova ideologija nisu iste, makar ima preklapanja. Elon Musk nije MAGA, nego nešto posve drugo, nešto što ima korijene ne samo u osjećaju izuzetnosti, što mu daje enormno bogatstvo, nego i u obiteljskoj povijesti.

Što se tiče Trumpa, njegov najdraži film je Građanin Kane, remek djelo Orsona Wellesa iz 1941., o usponu i slaboj točci jednog magnata. Trump prihvaća neke ideje koje dolaze iz Muskovog kruga, bolje rečeno, ideje koje su ih povezale u partnerstvo, ali ako mu je najdraži film Građanin Kane, onda Musku ne vjeruje do kraja.

U nekom obračunu Trump – Musk, moglo bi se dogoditi da Trump pozove kao saveznike iste te institucije koje Musk uz njegovu dozvolu sada razara, a da Musk pozove svoje parnjake iz Silicijske doline, vojsku tehno multimiljardera s kojima dijeli istu libertarijansku ideologiju, ali u varijanti koja po bizarnosti detalja podsjeća na scijentologiju.

Bloger u srži ideje
I Hubbardova scijentologija i ovo sad što je obuzelo tehnolibertarijance imaju sličan narativ i sličan rječnik iz tinejdžerskih ‘fantasy’ romana i filmova. Ali razlika između holivudskih glumaca i najmoćnije ekipe svijeta iz Silicijske doline jest da su ovi drugi poduzetnici i nemaju osjećaj za prepreke.

Početna teza ideologije koju zastupaju “Silicijski tajkuni” jest da je demokracija suštinski potrošen društveni poredak te da bi se države trebale voditi kao korporacije. Na čelu takve države-korporacije bio bi pandan CEO-u, a kako god tu osobu zvali, radilo bi se o kraljevskoj ličnosti.

Takva, monarhistički shvaćena, korporacija bila bi konačno efikasna i prosperirala bi bez gnjavaže i kaosa koji obilježava demokraciju. Detalj s monarhizmom je stvaran, mnogi, recimo mladići iz Muskovog tima DOGE za restrukturaciju federalnih institucija Amerike, sebe smatraju monarhistima.

ne biraju metu

Tvrtke gube milijune zbog ovoga, a mnoge reagiraju prekasno

ključni rokovi

Istječe ključni rok za kripto industriju – mnoge tvrtke moraju donijeti važnu odluku

Glavni “ideator” ovih dubinskih društvenih promjena, u smislu da je pogodio rječnik i način koji su ga ultrabogati tehno magnati razumjeli, je bloger Curtis Yarvin, IT inženjer kojemu je polagano, ali diskretno od 2007. godine rastao utjecaj u libertarijanskim krugovima velikih magnata Valleya.

Yarvin je do 2014. objavljivao blog Unqualified Reservations, a poslije se tu i tamo javlja novim savjetima. Takvo povremeno javljanje, a zadnji put u velikom intervjuu 2022. godine za desničarski portal Vox, jača njegov utjecaj. On se razumije kao znalac, on je zvijezda njihovih afterwork okupljanja, njega se pita. (link)

Yarvinove ideje već su neko vrijeme normalizirane u krugovima nezamislivo bogatih tehno libertarijanaca. Prvi ozbiljni i otvoreni poklonik Curtisa Yarvina u tom društvu bio je osnivač Pay Pala Peter Thiel. Kad ga je prihvatio inteligentniji i u svemu jači Peter Thiel, po sustavu spojenih posuda valjda te su se bizarnosti popularizirale, a s tehno magnata osipale su se na njihove zaposlenike koji žele postati sve sličniji svojim šefovima. A što su mlađi, bolje ih se hvata.

Izvan Silicijske doline zapazio ga je za vrijeme prvog Trumpovog mandata tada važan Steve Bannon, a danas ga među Republikancima spominje potpredsjednik J. D. Vance kojega je Peter Thiel i doveo na to mjesto. Ode li vremešni Trump, postoji zamjena. Elon Musk također je prihvatio viziju postdemokratske Amerika-korporacije, oslobođene svega u toj viziji suvišnog, koja pak omogućuje neslućen razvoj i rast svih zamisli i vizija oligarhije. Na Mars!

Na primjer, jedan od Yarvinovih savjeta tehno-oligarsima navodi se pod akronimom RAGE (Retire All Government Employees – umirovite sve državne službenike, op. ur.), a Musk to upravo i radi, nastoji demontirati sve državne institucije koje ne služe cilju. Njegova mlada ekipa inženjera koji provode čistku u službama također sebe vide kao tehnomonarhiste. Sa svoje strane, Curtis Yarvin pohvalio je Muskove pothvate. Trumpov MAGA je desno-populistički narativ za široki sloj.

Narativ iz Silicijske doline politički je desniji i radikalniji od MAGA-e, ali nije za narod, za prosti puk, nego za elite. Pogledajmo kako Elon Musk juri srušiti institucije, već niz njih za koje se mislilo da su nedodirljive i kako se za svakom takvom ruševinom koju ostavi iza sebe, njegova moć pojačava.

Velika brzina kojom akteri nastupaju u političkoj areni, u političkoj teoriji se naziva akceleracionizam, a u slučaju magnata Silicijske doline taj je akceleracionizam inspiriran krajnjom desnicom. U ovoj varijanti – oslonjen na desnicu – počiva na što je moguće većem i jačem, što šokantnijem intenzitetu tehnoloških promjena koje velika većina ne može slijediti – takvi onda i otpadaju u procesu – kako bi se provela dubinska društvena promjena.

Brže, jače i šokantnije
Ako su tako počeli, tako će i nastaviti. To je sigurno. Ubrzanje želi samo sebe, stalno mora biti brže, jače i šokantnije. Dakle, Musk će ići dalje i u istom smislu i smjeru. Cilj je ono što je naveo: maksimalna deregulacija, što manje države, što manje demokracije, što više prostora za bogaćenje najbogatijih. Upravo to. To znači njegov povik: Na Mars!

Moguće je, međutim, da se i među tehno-oligarsima promijene neke pozicije i da možda prilagode narativ, jer primjerice, Zuckerberg i Musk ili Andreessen ili Bezos nisu isti.

Što se tiče Elona Muska, Yarvinove ideje srasle su s njegovim obiteljskim naslijeđem. Muskov djed po majci, Joshua Haldeman, je, dok je u Europi bio Drugi svjetski rat, a Welles napravio Građanina Kanea, osnovao Tehnokratski pokret. Djed Haldeman zagovarao je da se umjesto United States of America stvori Technate of America, koja bi se protezala od Kanade do Kolumbije i uključivala Grenland. Umjesto po Tehnokratskom pokretu suvišne federalne vlade, takvu tehnokratsku Ameriku vodili bi timovi znanstvenika i inženjera te efikasno rješavali probleme. Handelman se poslije odselio u Južnu Afriku, gdje se rodio i Elon Musk.

Za pretpostaviti je da će se ta ekipa barem odreći najčudnijih Yarvinovih retoričkih ispada. Tako je, primjerice, Yarvinov ideal društva “Dark Enlightenment” – Mračno prosvjetiteljstvo. Za razliku od epohe iz 18. stoljeća, koja je, više-manje, temelj modernog Zapada, glavna misao Prosvjetiteljstva bilo je oslanjanje na razum. Yarvin nije prvi niti su svi svi kritičari imali iste razloge mrzi Prosvjetiteljstvo, a možda su u toj mržnji i tragovi antipatije prema Europi, koja Prosvjetiteljstvo smatra jednim od svojih najvažnijih stupova.

Mračno prosvjetiteljsto valjda je svima malo smiješno, pa se sve više taj skup ideja, želja i ambicija bilježi kraticom NRx, što stoji za Novi reakcionarni pokret. Taj pokret nema lidera, nema glavnih figura, to je svijet podcasta, blogova, zakutaka interneta, ali, sad znamo preko Curtisa Yarvina, i onih koje on zahvaća, i preko poteza Elona Muska, da je stvaran i u Americi na djelu te da je u potpunosti normaliziran.

U svojim tekstovima, Curtis Yarvin oslanjao se na ideje suvremenog engleskog filozofa Nicka Landa, koji je artikulirao ideju akceleracionizma, te na škotskog filozofa, Thomasa Carlylea iz 19. stoljeća, koji je prezirao demokraciju, a uz njih i na nekoliko duboko desničarskih elokventnih autora, kao što je Julius Evola. Curtis Yarvin nije na njihovoj razini. On je – bloger, “šuknuti” bloger. No, predao je i prodao svoj ‘content’ bogatima.

Zlatom ga plaćaju da iznosi svoje misli na zatvorenim konvencijama. Curtis Yarvin nema dobro mišljenje o Trumpu. On je za njega predstavnik svijeta koji je odavno prošao, ali, rekao je, dok može nečemu poslužiti, neka posluži. Otkad su Musk i Trump zajedno, Yarvin se “ispričao” Trumpu. Vidjet ćemo kako će ovo završiti. NRx prodro je i u MAGA i među tehnolibertarijance, ali na drugačije načine.