Nakon kritike Banskih dvora da Ina izbjegava investicije hrvatsko-mađarski odnosi ponovno su na silaznoj putanji. Vlada navodno priprema prijedlog zakona o energiji prema kojem Mađari neće moći rafinerije prenamijeniti ili ih ugasiti bez Vladine dozvole, a sve kako bi ubrzala modernizaciju tih postrojenja. U Ini nema službenih odgovora na Vladine poruke.
Ipak, brojke o investicijama kojima raspolaže Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI) da je Ina u prvih šest mjeseci realizirala samo 18 investicijskog plana ima svoje objašnjenje, doznaje se iz te naftne kompanije. Investicijski paket Ine za 2012. težak je 2,3 milijarde kuna, a plan za prvu polovicu godine bio je postavljen na 673 milijuna kuna. Od tog iznosa ostvareno je 405 milijuna kuna, što znači da je polugodišnja realizacija na razini od 60 posto. U skladu s planom idu ulaganja u trgovinu na malo, rafinerijski biznis, kao i korporativna ulaganja. Problema ima, doznajemo, u segmentu istraživanja i proizvodnje zbog nemogućnosti ulaganja u međunarodne projekte, a zbog situacije na Mediteranu, posebno Siriji i Libiji, i visokih cijena nafte velika je konkurencija i nemoguće je nabaviti bušeću opremu, odnosno platforme za istraživanje u plitkim vodama. Na domaćem terenu kasne dozvole, a ulaganja koče i dugotrajni procesi javne nabave. Zakonska regulativa djeluje destimulirajuće za istraživanja i ulaganja, no Ina do kraja godine planira otvoriti dvije nove probne bušotine na kopnu. “Ključni problemi s dozvolama moraju se sistemski početi mijenjati jer ne možete zvati ministre da urigiraju za ubrzavanje izdavanja dozvola. Imamo pozive da bušimo i drugdje, primjerice u Rumunjskoj, no želimo da nam fokus bude Hrvatska”, kaže upućeni izvor iz Ine, koji je želio ostati anoniman. Administracija koči i između 400 i 500 milijuna eura vrijedan projekt postrojenja za smanjenje teških produkata u nafti (delayed coking) u Rijeci. Započet 2009., projekt je zapeo na izmjenama prostornog plana Primorsko-goranske županije, a u Ini ne očekuju ni da će se donijeti do kraja ove godine. Kad je u pitanju sisačka rafinerija, razmatraju se investicije za podizanje učinkovitosti i kvalitete zraka, no veći kapaciteti nisu u planu jer nisu profitabilni.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.tako to funkcionira: čačić grmi kako nema investicija i optužuje sve i svakoga a kad se malo bolje pogleda gotovo uvijek se nađe da zapinje baš na njemu i njegovim nesposobnim dvorjanima.
gdje to ima u svijetu da neka investicija od 500 miljuna eura zapinje zbog donošenja prostornog plana, koji donosi županija, i koji je jedan jedini konkretan posao koji županije uopće rade, i da im se ne postavlja nikakav vremenski rok. pa može li itko zamisliti zidara da neograničeno zida jedan jedini zid, nikad ga ne dovršava, a opet prima redovitu plaću? ne može, ali je realnost da naša administacija prima redovite plaće a da nema nikakav učinak niti da itko vezuje njihove plaće s učinkom.
inače vrijeme koji oni troše na kao stručnu razradu prostornog plana nema veze ni sa kakvom strukom osim strukom mita i korupcije – oni razvlače donošenje planova kako bi licitirali oko pojedinih zna po načalu “ko podmaže više”, ili da ucjenjuju one kojima će otezanje donošenja načiniti štetu.
na kraju izađe jedan bezvezan dokument koji nema ništa korisnu u smislu prostornog uređenje, ne rješava se organizacija ni stanovanja ni rada, niti neophodni javni prostori niti išta drugo, nego je cijela svrha plana napraviti famozne prenamjene vođenje potpuno parcijalnim interesima.
a zna se i zašto – prenamjene su najlakši način da lokalne kriminalne administracije izreketare novac.
Investicija je nešto što donosi dobro zajednici a ne samo sušto trošenje novaca!
A Inine INVESTICIJE se upravo tako mogu nazvati.
Ulaže se u obnovu benzinskih stanica no obzirom na trendove u cijeni energenata zar to nije bila prilika da se bar svaka 5 benzinska pumpa opremi s CNG-om!
To bi bilo strateško razmišljenje i investicija u pravom smislu riječi!
Stoga – jedino ispravno je da Vlada preispita ulogu MOL-a u HR i da pod hitno donese neophedno odluke a koje bi omogućile da se energetska strategija provodi i kroz Inu!
I da se provodi iz Zagreba a ne iz BUdimpešte.
Uključite se u raspravu