O dugoočekivanom prijedlogu Zakona o upravljanju i održavanju zgrada koji je pušten u javnu raspravu i koji bi trebao dopuniti pravne praznine vezane uz upravljanje i održavanje zgrada iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kao i one iz Uredbe o održavanju zgrada iz 1997. godine, narednih bi se dana mogla očitovati i osiguravajuća društva.

Naime, prema saznanjima Poslovnog dnevnika, u prethodnim nacrtima novog Zakona navodno je postojala obveza osiguranja od rizika potresa, no sada je više nema. S time osiguravatelji neće biti baš najzadovoljniji.

Prethodno prisutne formulacije u Zakonu navodno su upućivale na kriterij prema kojemu bi se oni građani koji žive na seizmički aktivnijim područjima u Republici Hrvatskoj morali osigurati od rizika potresa, dok za one koji žive na ‘mirnijem’ tlu ta obveza ne bi postojala.

Govoreći o novom Zakonu, te su navode na jučerašnjoj konferenciji za medije održanoj u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u Zagrebu komentirali potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić te državni tajnik u Ministarstvu Željko Uhlir.

To što se razmatralo, kazao je Uhlir, bile su opcije. “Treba imati u vidu da bi osiguranje od potresa, ako bi bilo prisilno uvedeno, postalo znatan teret za naše građane. Vidjet ćemo što će donijeti javna rasprava”, poručio je.

Bačić je rekao da su ovim prijedlogom Zakona utvrdili što smatraju da bi bilo obvezno osiguranje.

“To ne znači da mi priječimo suvlasnicima da troškove osiguranja svoje zgrade dignu na višu razinu kad je u pitanju potres i tamo gdje su trusna područja Republike Hrvatske. Razmišljat ćemo o tome, vidjeti što bi to značilo i koliko bi ti troškovi povećali iznos pričuve”, kazao je.

Prilikom predstavljanja prijedloga novog Zakona navedeno je i da će olakšati energetsku obnovu zgrada i ugradnju dizala.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Među bitnim novostima zakona ističe se i osnivanje zajednica suvlasnika koje bi bile pravne osobe, imale bi osobni identifikacijski broj (OIB), a Državna geodetska uprava bi izradila registar zajednica suvlasnika.

To će olakšati postupke energetske obnove i ugradnje dizala, koje će država sufinancirati s trećinom troškova.

Zakon propisuje minimalnu visinu zajedničke pričuve koja uznosi 0,36 eura po metru četvornom.

Zakon propisuje redovito i izvanredno održavanje zgrada.

Kod hitnog popravka, predstavnik suvlasnika je dužan, nakon otklanjanja problema, pribaviti potpise petine suvlasnika, kako bi se osiguralo da su popravci doista obavljeni na zajedničkim dijelovima zgrada, kazao je Bačić.

Također, predviđena je i obaveza suvlasnika da osiguraju zajedničke dijelove zgrade od osnovnih rizika, odnosno od požara, oluja, udara groma, izlijevanja vode iz vodovodnih i kanalizacijskih cijevi, kao i odgovornost za štetu prema trećim osobama.

Savjetovanje je otvoreno do 20. ožujka, nakon čega se Zakon upućuje u redoviti saborski postupak.