Hrvatska je gotovo po svim statistikama turistička sila, no činjenica je da nam je kvaliteta smještaja i ukupan prihod daleko manji od konkurencije s kojom se želimo uspoređivati, rečeno je na panel diskusiji ‘Buđenje Dalmacije – održivi rast i strateška ulaganja’ održanom na Hrvatskom turističkom kongresu u Makarskoj.

Siniša Topalović iz konzultanstke tvrtke Horwath HTL iznio je brojke prema kojima je Hrvatska na četvrtom mjestu u svijetu po broju turističkih ležajeva po stanovniku.

“Imamo oko 110 milijuna četvornih metara prostora turističkog smještajnog kapaciteta. No, od toga samo 13 posto u hotelima i sličnim sadržajima, a većinu u privatnom smještaju. S druge strane, Italija ima 51 posto kapaciteta u hotelima, a Francuska još i više. To se onda odražava i na zaradi. Hrvatska zaradi prosječno 166 dolara dnevno po turistu. Jedna Francuska zaradi 450 dolara”, navodi Topalović. Dodaje da je stoga nužno stvoriti uvjete koji bi omogućili više investicija u strateške turističke kapacitete, prije svega hotele. “Mi smo top turistička destinacija i turisti su to prepoznali. Međutim, investitori nisu. Kada se susretnemo na nekom specijaliziranom sajmu s investitorima i kada ih pitamo za Hrvatsku kažu nam da smo ‘zanimljivo tržište u razvoju’, a investicije odlaze negdje drugdje. Konkretno, u našoj regiji je zadnjih godina lider u privlačenju velikih hotelskih lanaca Srbija, posebice Beograd”, kaže Topalović. Pojašnjava da je glavni razlog za to što je hrvatski turizam uglavnom sezonalnog karaktera, a u čitavoj zemlji ne postoji veliki kongresni centar koji bi privlačio posjetitelje i izvan ljetne sezone.

Nedostatak hotelskog smještaja je problem i jednom od najvećih hrvatskih turoperatora, Atlasu. Tomislav Varga, predsjednik Uprave Atlasa ističe da su kapaciteti u hrvatskim hotelima dosegli svoj limit, u špici sezone već prije, a sada i u pred i posezoni.“Hrvatski turizam se uglavnom bazira na privatnom smještaju. To su apartmani i sobe neujednačenog standarda i vrlo je teško turističkim agencijama preuzeti odgovornost za ono što će posjetitelje zateći u takvom smještaju. Što se tiče hotelskog smještaja, mi smo dosegli limit i teško više možemo naći slobodnu sobu na Jadranu. Nama bi podjednako trebali hoteli s četiri i pet zvjezdica kao i oni s tri”, pojašnjava Varga. Dodaje da je njihov posao za ovogodišnju sezonu završen još sredinom 2015. i da se sad već radi sezona 2017. Tvrdi da će, barem prema rezervacijama, ova turistička sezona biti 20 posto jača od one prošlogodišnje. No, isto tako ističe da se mora biti oprezan jer je turizam postao vrlo dinamična djelatnost koja je jako osjetljiva na nestabilnosti, prije svega one političke i sigurnosne. “Trend je da jačaju kratke, posebice automobilske, destinacije. S druge strane bilježimo pad dalekih destinacija, pa i onih koje su sigurne, poput Australije i Dalekog istoka”, kaže Varga.

Tonći Bilić, gradonačelnik Makarske, svjestan je da njegov grad ima previše smještajnih kapaciteta u privatnom smještaju, a premalo u hotelima. Zbog toga je sretan što je u zadnjih godinu-dvije bilo nekoliko ulaganja u hotele i apartmanske hotele nakon višedesetljetnog investicijskog posta. Očekuje da će i novi urbanistički plan Makarske dati veći zamah potencijalnim ulagačima u nove hotele. Da apartmani nisu najbolje rješenje za turizam svjesna je i Marija Mladineo Nikolić, pročelnica za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije. “Apartmani su tu i od toga ne možemo pobjeći. Sada moramo napraviti sve da se poradi na podizanju njihove kvalitete i njihovoj standardizaciji”, ističe Mladineo Nikolić. Stefano Vranješ, direktor prodaje u PBZ-u za poslove s malim i srednjim poduzećima u Regiji Dalmacija, upozorava da iako se smatra da ima premalo investicija u turizam, da na taj segment godišnje otpada 800 milijuna eura ili 11 posto ukupnih investicija u Hrvatskoj. Vranješ također očekuje da će se u narednom razdoblju s potporom EU fondova, investicije u turizmu još povećati. Marijana Bačić iz Hrvatskog telekoma pojašnjava da je suvremeni turizam sve više oslonjen na moderne digitalne tehnologije , prije svega internet, a da su njegove prednosti u Hrvatskoj još premalo iskorištene.

“Više od 50 posto turista se prije odabira destinacije konzultira na internetu. Iako u Hrvatskoj postoji infrastruktura, poduzetnici to vrlo teško prepoznaju i smatram da zbog toga gubimo dosta potencijalnih prilika”, kaže Bačić. Kao pozitivan primjer ističe Splitsko-dalmatinsku županiju i Dubrovnik koji su implementirali sustave “pametnog grada, odnosno županije”. Tako se stvaraju baze podataka koje omogućavaju lakše predviđanje interesa gostiju i samih stanovnika te znatne uštede.