Ulazak Hrvatske u Europsku uniju imat će znatnih implikacija na domaću industriju, a to će se posebice odraziti na prehrambeni sektor, zaključak je analize "Kako iskoristiti ulazak u EU i prevladati rizik pritiska na cijene?" konzultantske kuće AT Kearney.

Njihovi analitičari procjenjuju da će se većina domaće industrije morati prilagoditi novim uvjetima povećanjem operativne učinkovitosti te strategijom rasta jer će sigurno doći do pada cijena većine prehrambenih artikala. Na primjeru Italije, Austrije, Mađarske i Slovenije analitičari su procijenili da će se proizvođači flaširane vode, sladoleda, maslaca i čokolade morati prilagoditi jeftinijoj konkurenciji iz EU. Trebale bi profitirati i tvrtke koje proizvode instant-kavu, voćne čajeve poput Francka te trajno mlijeko i voćni jogurt poput Dukata jer ne bi trebale imati ozbiljnu cjenovnu konkurenciju. Na zajedničkom bi se tržištu posebice dobro trebali snaći domaći proizvođači pršuta čiji proizvod je u Hrvatskoj gotovo upola jeftiniji nego u EU, navodi Srečko Debelak, viši direktor u AT Kearneyu i stručnjak za prehrambenu industriju. U analizi su se iskristalizirali i domaći proizvodi koji su na tržištu jeftiniji od uvoznih, ali cijena tih uvoznih proizvoda je u EU niža pa je realno očekivati da će takva biti nakon 1. srpnja 2013. i u Hrvatskoj zbog ukidanja carinskih i logističkih barijera.

Primjer za to je mineralna voda pa će Jamnica ili Studenac morati poraditi na konkurentnosti. U najlošijoj je situaciji četvrta skupina proizvoda u koje spadaju jogurt, zimska salama te pileće hrenovke. Ti su proizvodi već danas skuplji od uvoznih, a ulaskom u EU doći će do daljnjeg pada njihove konkurentnosti. "Općenito, domaći proizvodi u Hrvatskoj su jeftiniji od inozemnih. Ulaskom u EU može se očekivati smanjenje cijene inozemnih proizvoda i privatnih marki, a time i pritisak na cijene domaćih proizvoda", smatra Debelak. U oči posebno upada analiza cijene čokolade prema kojoj je Hrvatska najskuplja s prosječnom cijenom nebrendirane čokolade, koja se prodaje pod privatnim trgovačkim markama – od 100 g od 0,69 eura. U Sloveniji stoji 0,51 euro, a u Mađarskoj 0,40. Najjeftinija je Austrija s cijenom od 0,40 eura. Budući da je Hrvatska na samo 61% kupovne moći u odnosu na EU27, što je najmanje od analiziranih država, svaka promjena cijena u našoj zemlji može uzrokovati veće promjene u ponašanju potrošača, zaključuje AT Kearney.