Spomen ploča multimedijalnom umjetniku Tomislavu Gotovcu postavljena je danas na pločniku ispred bivšeg kina Lika u središtu Zagreba, u znak sjećanja na Gotovčev performans "Zagreb, volim te" održan prije 32 godine.

Spomen ploču autora Emila Matešića i kipara Krešimira Katušića otkrile su Gotovčeva kći Sarah Gotovac, supruga Zora Cazi-Gotovac i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić u sklopu 6. Zagrebi! festivala.

Kroz trag Gotovčevih stopala ploča nudi mogućnost konstantne prisutnosti umjetnika u javnom prostoru, rekli su organizatori.

U petak, 13. studenoga 1981. godine, točno u podne, Tomislav Gotovac izveo je performans tako što je potpuno nag hodao iz haustora u Ilici 8 prema tadašnjem Trgu Republike. Gotovac je uzdizao ruke i lijegao na tlo ljubeći ga. Na ulasku na Trg zaustavio ga je milicajac zbog remećenja javnog reda i mira, čime je akcija okončana sedam minuta nakon što je počela.

Iz današnje perspektive taj se umjetnički događaj smatra jednim od temeljnih djela radikalne umjetničke prakse i vjerojatno najpoznatijim umjetnikovim radom, rečeno je uz jednu izložbu o Gotovcu.

Uz brojne sudionike otvaranja bila su prisutna dva zagrebačka fotografa koji su snimali tadašnji perfomans Ivan Posavec i Mio Vesović, dok je Boris Turković, jedina osoba koja je snimila perfomans u boji, umro 1992. godine.

Umjetnikova obitelj osnovala je Institut Tomislav Gotovac koji se bavi stručnom obradom ostavštine koja će omogućiti njezinu dostupnost i kvalitetnu prezentaciju kroz izložbe, projekcije, publikacije i ostale projekte.

Tomislav Gotovac (Sombor, 9. veljače 1937. – Zagreb, 24. lipnja 2010.) hrvatski filmski redatelj, glumac, performer, multimedijalni i konceptualni umjetnik od početka šezdesetih godina pa sve do njegove smrti snažno je obilježio kulturnu scenu i definitivno proširio pojam vizualne umjetnosti.

Vrhunski stručni tim

Od ordinacije s jednom stomatološkom stolicom do centra za najzahtjevnije dentalne zahvate

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

Gotovac je među prvim umjetnicima kod nas problematizirao odnos umjetnosti i svakodnevnog života postavljajući naoko banalne životne situacije poput zaposlenja, udisanja zraka ili vlastitog izgleda u dotad strogo ograničen prostor umjetnosti, rečeno je o Gotovcu.