U Gradu Ivancu šestu godinu zaredom održan je Poslovni uzlet, u organizaciji Poslovnog dnevnika i Grada Ivanca, s ciljem razmjene ideja, prenošenja dobrih praksi, umrežavanja te uspostave potencijalnih novih suradnji. Fokus događanja bile su teme brownfield investicija, odnosno ulaganja u nove kapacitete na području Grada Ivanca, parafiskalni nameti te e-poslovanje. Održane su i edukativne radionice za poduzetnike, obrtnike, vlasnike OPG-ova kako uvesti i primjenjivati e račun.

Grad Ivanec među prvima je prepoznao nastojanje Poslovnog dnevnika da se obrati grupi koja nema toliko prostora u medijima, a to su mali i srednji poduzetnici, istaknuo je u pozdravnom govoru glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević, te zahvalio gradskoj upravi na podršci u promociji kvalitetnog sadržaja i edukacije malih i srednjih poduzetnika. "Danas ćemo progovoriti i o parafiskalnim nametima. Svi bismo htjeli brže promjene i da silni nameti nestanu, no moramo priznati da su danas stvari ipak krenule nabolje te da mala i srednja poduzeća posluju lakše. Ranije smo govorili o problemima, no danas ističemo i dobre stvari, iskorištenost sredstava iz EU fondova, a progovaramo i o nedostatku radne snage. S poduzetničke strane to pokazuje da ima posla i da se trenutačno nalazimo u novom razdoblju, s ciljem da se problematika parafiskalnih nameta riješi što brže. Nadam se da ćemo male i srednje poduzetnike potaknuti da budu još bolji i uspješniji te da istovremeno znaju da postoje ljude koji im žele omogućiti uspješno poslovanje", rekao je Nišević.

U Gradu Ivancu aktualizirao se niz tema s ciljem da Grad svojim gospodarstvenicima i obrtnicima približi određenu zakonsku regulativu, propise s kojima se susreću i pomogne onima koji možda ne mogu svoje kapacitete primijeniti u praksi, napomenuo je gradonačelnik Grada Ivanca Milorad Batinić. "Već 11. godinu zaredom imali smo gospodarski sajam u sklopu kojeg organiziramo radionice, prezentacije i panele na kojima, između ostalog, progovaramo o problemima s kojima se gospodarstvenici susreću. U skladu s našim financijskim mogućnostima i kapacitetima raspravljali smo o tome kako povećati porezne prihode grada, kako taj novac što kvalitetnije investirati u komunalnu i društvenu infrastrukturu, do aktiviranja poslovne i industrijske zone i brownfield investicija. Tradicija je to već dakle 11 godina. Naše napore da certificiramo grad s povoljnim poslovnim okruženjem prepoznao je i Financial Times. Namjera je da u praksi budemo partner ne samo građanima već i poduzetnicima. Prošli smo s njima teme kako biti uspješan poduzetnik, značaj članstva u EU od 2013. godine, kako potaknuti samozapošljavanje 2016. godine kada smo educirali Ivančane i poduzetnike u okolini. Prije dvije godine artikulirali smo jedan problem – prerađivaču industrija u Ivancu i okolici, dakle tekstil i drvoprerađivački sektor koji su izdržali intenzivnih 40 godina rada na inicijativu poduzetnika i u suradnji s Ministarstvom rada i Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta. Uvoz radne snage također je bila tema. Prema službenoj evidenciji Zavoda za zapošljavanje, 2017. godine Grad Ivanec bilježio je 12-13 posto stopa nezaposlenosti, a ona je danas između dva i tri posto. Od 11 tisuća radno sposobnih, ima broj ljudi u Ivancu koji nije nigdje evidentiran, a smatramo da je riječ o potencijalu koji moramo uključiti na tržište rada", naveo je Batinić.

Pomoćnica Ministra pri Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ivana Soić, istaknula je da Ministarstvo želi razgovarati o problemima koji postoje, ali i aktivnostima i planovima koje provode i planiraju provesti. "Naš je cilj jedan i zajednički – olakšati poduzetnicima i biti im na usluzi kako bi naše gospodarstvo napredovalo. Ove su godine ključne teme digitalizacija i parafiskalni nameti. Digitalizaciju danas moramo prihvatiti i ugraditi kako bi gospodarstvenici kao fizička lica putem raznih platformi i aplikacija lakše i brže poslovali. Bit će u poslovanju obvezni i elektronički računi na čemu smo dugo u Ministarstvu radili, a danas ulažemo napore kako bismo putem radionica informirali građane kako će ti računi funkcionirati. Radimo na unutarnjem tržištu, obilazimo niz gradova i predstavljamo instrumente koji poduzetnicima mogu pomoći da lakše plasiraju proizvode i usluge", navela je Soić. 

Zatim je održana zanimljiva panel diskusija pod nazivom U fokus poduzetnika: Problematika parafiskalnih nameta i E poslovanje

Batinić je na početku istaknuo je razgovor s poduzetnicima kao imperativ za uspjeh te dodao Grad Ivanec nije u razgovorima s poduzetnicima pristupio kao administrativna tvorevina i lokalna samouprava, već kao partner koji im želi pomoći. "Sve lokalne samouprave u RH žele i mogu doprinijeti, no morate biti uporni i ustrajni. "Funkcioniramo po modelu partnerstva, od regulatornog okvira do lokalne samouprave. Povratna reakcija poduzetnika i potencijalnih investitora bila je pozitivna. Što se tiče e-Računa, mislim da su oni jednostavna stvar, no problem je ljudima jer ne želimo mijenjati svoje navike. Smatram da moramo krenuti u radikalni rez što se tiče porezne politike. Također, ne može nam netko naplatiti uslugu koju ne konzumiramo. Moramo se transformirati u poreznom sustavu i maknuti ostavštinu bivšeg sustava", smatra Batinić.

Voditelj službe za digitalno gospodarstvu pri Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Maja Radišić Žuvanić, podsjetila je da papirnatih računa više neće biti papirnatih računa, a usluge koje će nuditi bit će elektronički potpisi, pečati i žigovi. "U doba digitalne transformacije gospodarstva i društva svjedoci smo da bez digitalnih pomagala možemo biti loši konkurenti na hrvatskom i europskom tržištu", navela je Radišić Žuvanić spomenuvši i CEF Telecom, mali europski fond koji u financijskoj omotnici ima milijardu eura za sve države članice koje žele digitalizirati svoje poslovne procese, a zainteresirane tvrtke uvijek se mogu obratiti Ministarstvu jer je riječ o realizaciji projekata koji će se financirati iz programa CEF Telecom u iznosu od 75 posto od njihove ukupne vrijednosti.

Direktorica M-fin usluge Renata Peček zastupa mikro i male poduzetnike i kaže da obje strane vidi kao tampon zonu javnih poduzeća, države i realnog sektora. "Bili smo prisiljeni prihvatiti digitalizaciju; ima benefita, no kod malih i srednjih poduzetnika ima ljudi koji su zavarivači, bravari, općenito obrtnici koji nisu educirani za elektroničko poslovanje, a dio vezan uz digitalizaciju obavljaju knjigovođe. Educiramo se, ali problem je da se službe s kojima surađujemo ne educiraju ili neke stvari nisu prihvatile. Želimo ukinuti papirnato poslovanje, no u realnom vremenu u kojem moramo sve odraditi u zakonskom roku digitalizacija je prednost, ali i uteg jer netko drugi treba zaokružiti taj posao; nemamo podršku ljudi koji su zadnji u tom lancu. Primjer je bespotrebno administriranje. Državni zavod za statistiku traži od nas da na 35 stranica popunimo informacije o nekoj tvrtki za što nam treba mjesec dana, a onda slijedi i elektroničko popunjavanje. Pitanje je zašto Državni zavod za statistiku sam ne prikuplja podatke", zapitala se Peček.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Na panelu je Anny Brusić, direktorica HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika, spomenula i problem kod uvoza radne snage te podsjetila da je za ovu godinu odobrena kvota više od 65 tisuća dozvola, no problem se javlja kod osoba s registriranim obrtom ili tvrtkom koju moraju državnoj instituciji dostavljati presliku koja nije starija od šest mjeseci. "Ako su državne institucije povezane, zašto bi poduzetnik ponovno morao dostavljati tu fotokopiju. Priča o povezanosti državnim institucijama mora se dogoditi. Digitalizacija se u svakom smislu događa i za mnoge predstavlja elektroničku komunikaciju, no najveći otpor predstavljaju menadžeri zbog straha da će upravo ta digitalizacija pokazati tko su oni i koliko su zapravo radili. Mali i srednji poduzetnici spremni su za digitalizaciju, odnosno moraju biti spremni. Njihova prednost mora biti u tome da predstave nešto drugačije, dodanu vrijednost jer kako bi preživjeli, moraju biti agilni i dinamični. Prema EU dokumentima, MSP-ovi su zadnji u nizu zbog manjih resursa, moramo se usredotočiti na njih, a ne samo ja velike tvrtke", smatra Brusić. 

Slaže se s time i Jasminka Barić, voditeljica službe za unapređenje poslovne klime pri Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, koja smatra da poduzetnicima nedostaje najviše resursa. "Rezultati našeg rada su financijsko rasterećenje i mjere do kraja 2022. godine", napomenula je Barić i dodala da trenutačno rade na projektu i portalu Boljipropisi.hr na kojem postoji obrazac putem kojeg zainteresirani mogu prijaviti svoj prijedlog za administrativno rasterećenje i smanjenje birokracije te napisati koje ih procedure muče.