Trendovi u Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj, ukazuju na sve veću potražnju za visokokvalificiranim radnicima. Kako ističu iz Ministarstva rada i mirovinskoga sustava (MRMS), što je osoba više kvalificirana i obrazovanija biti će i traženija na tržištu rada.  Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) provodi niz aktivnosti sa mladima kojima se jača njihova konkurentnost na tržištu rada i stječu vještine aktivnog traženja posla kroz rad Centra za mlade i uz podršku savjetnika specijaliziranih za rad s mladima.

U MRMS-u smatraju kako poticanje suradnje poslodavaca i obrazovnih institucija u kreiranju kurikuluma te pružanje radnog iskustva osobama koje su u formalnom obrazovanju doprinosi usklađivanju potreba tržišta rada i obrazovnog sektora te rezultira mladim osobama koje su spremnije za tržište rada. ˝Osim stručnih kompetencija i znanja iz sektora za koje se osoba obrazovala, najvažnije vještine koje poslodavci ističu su vještine timskog rada, komunikacijske vještine, poznavanje rada na računalu, sposobnost prilagodbe novim situacijama, sposobnost pisanja i govornog izražavanja te vještine rješavanja problema i analitičke vještine. Upravo ove 'meke vještine' ključne su za brzo snalaženje mladih osoba na tržištu rada, a osoba koja ih ima razvijene ima veće šanse za pronalazak posla. Iz iskustva rada savjetnika HZZ-a, a i prema podacima istraživanja EU Skills Panorama, poslodavci traže kombinaciju vještina radnika koje uključuju stručna znanja i tzv. "meke – prenosive vještine" ˝, tvrde iz MRMS-a.

Ipak, hrvatske kompanije te privatni fakulteti jednoglasno se slažu da hrvatski formalni obrazovni sustav nije dovoljno povezan s gospodarstvom. Oni čine sve što je u njihovoj moći kako bi to promijenili i kako bi mladi bili što spremniji za prve korake na tržištu rada. Nenad Bogdanović, prodekan na Visokoj školi Agora tvrdi da je cjelokupno studiranje kod njih okrenuto kombinaciji teorije i prakse, ishodi učenja u najvećoj mogućoj mjeri odgovaraju zahtjevima koje dobivaju s tržišta rada te se time studenti dobro pripremaju za ono što ih čeka na radnom mjestu.  ˝Zbog svih promjena koje se događaju u gospodarstvu, tvrtke sve više traže zaposlenike koji nemaju samo stručnu spremu, nego i razvijena praktična znanja, što im omogućava praktički trenutno uhodavanje u radno mjesto. Mi u Agori smo jako ponosni na činjenicu da nemamo nezaposlenih završenih studenata, što je relativno atipična situacija u Hrvatskoj i što dodatno svjedoči našoj dobroj povezanosti s realnim sektorom – branšom tržišnih komunikacija˝, pojasnio nam je Nenad Bogdanović, prodekan na Visokoj školi Agora.

Potrebe tržišta sluša i Zagrebačka škola ekonomije i managementa (ZŠEM) u kojoj učenje nije samo proces koji podrazumijeva sjedenje u dvorani već se način poučavanja konstantno mijenja u skladu s stalnim tržišnim i tehnološkim promjenama. ˝Gospodarstvo, točnije  njegove subjekte smatramo svojim stakeholderima jer mi naše studente obrazujemo da jednom preuzmu ključne uloge na tom istom tržištu. Prema povratnim informacijama iz realnog sektora i istraživanjima koja provodimo na godišnjoj razini, poslodavci su izrazito zadovoljni ZŠEM-ovcima, a prvenstveno njihovim znanjem iz područja ekonomije i financija, komunikacijskim vještinama, ali i brojnim projektima kroz koja su stjecali praktično iskustvo tokom studija.  Velik dio ZŠEM alumnija uspjeh je našao kroz poduzetničke projekte, jedan dio je u inozemstvu od investicijskih banaka do start-upova, a jedan manji, ali respektabilan broj je nastavio akademsku karijeru na doktorskim studijima, uglavnom u inozemstvu˝, kažu iz ZŠEM-a.

Studenti Veleučilišta Baltazar Zaprešić, osim učenjem, za tržište rada pripremaju se i pisanjem radova, kroz razna natjecanja te kroz radionice koje vode poznati stručnjaci i gosti predavači koje dovodimo na predavanja i seminare.  Kroz Alumni klub Baltazar povezuju se s ljudima iz struke pa im se pruža prilika da rade i na konkretnim projektima, a naravno tu je i obavezna stručna praksa kao najbolja priprema za tržište rada. ˝Formalni obrazovni sustav po našem mišljenju nije dovoljno povezan s gospodarstvom s jedne strane zbog nefleksibilnosti obrazovnoga sustava, a s druge zbog nespremnosti gospodarstva da se aktivnije uključi u formuliranje ishoda učenja.

Međutim, Veleučilište Baltazar pokušava to promijeniti i stvoriti veze s gospodarstvom kako bi naši studijski programi odgovarali na potrebe tržišta rada. Tako smo, primjerice, povezani s Hrvatskom udrugom poslodavaca s kojom kontinuirano raspravljamo o povezivanju sustava obrazovanja s gospodarstvom, a tu su i "specijalističke radionice" na koje zovemo stručnjake iz gospodarstva koji sa studentima rade na konkretnim slučajevima, odnosno problemima iz prakse.  Naši studenti u potpunosti su "krojeni" po mjeri tržišta rada zahvaljujući stalnoj reformi našega obrazovnog modela. Uvijek uvodimo nove elemente, ukidamo stare ili ih integriramo i racionaliziramo sukladno potrebama na tržištu. Količinski se trudimo smanjiti obim programa, a učiniti ih kvalitativno boljima˝, poručili su s Veleučilišta Baltazar Zaprešić.

Veza gospodarstva i obrazovanja
Poslodavci ističu da je povezanost visokog obrazovanja i gospodarstva jedan je od preduvjeta za zdrav razvoj tržišta rada i gospodarstva. Kako kaže Vladimira Senčar Perkov, direktorica Ininog Sektora upravljanja ljudskim resursima, iako za određena zanimanja vlada veći interes na tržištu rada a neka s vremenom postaju manje potrebna i tražena, da bi budući studenti bili upoznati s pravom situacijom mora postojati sustavna i sveobuhvatna komunikacija između gospodarstva i obrazovnih institucija. "Osim toga gospodarstvo može stimulirati mlade na odabir određenih smjerova i zanimanja kako bi nakon diplome bili konkurentni na tržištu rada; primjerice kroz programe stipendiranja i omogućavanja stjecanja prakse, što u Ini sustavno činimo već godinama. Isto tako, u želji da se što bolje predstavimo i približimo našim potencijalnim mladim kolegama, prisutni smo na većini relevantnih sajmova karijera te aktivno surađujemo sa cijelim nizom sjajnih mladih kolega, predstavnika studentskih i srednjoškolskih udruga", pohvalila se Vladimira Senčar Perkov, direktorica Ininog Sektora upravljanja ljudskim resursima.

Dina Barišić, voditeljica odjela zapošljavanja i edukacije u Hrvatskoj pošti smatra kako hrvatski obrazovni sustav daje dobre temelje i širinu znanja, ali ako profesori sami ali ako profesori sami ne obrade nova svjetska znanja taj dio je često prepušten samim studentima i ovisi o njihovu vlastitom angažmanu. ˝Osim što bi se materijali i programi koji se koriste u obrazovnom sustavu trebali češće aktualizirati, ono za što svakako postoji prostor za razvoj u okviru toga jest jačanje sustavne praktične nastave i vještina. Kadar koji izlazi iz obrazovnih institucija bio bi spremniji za tržište rada kada bi pojedinci imali razvijenije takozvane soft vještine – vještine uspješne komunikacije, pregovaranja, rješavanja konflikata˝, tvrdi Dina Barišić, voditeljica odjela zapošljavanja i edukacije u Hrvatskoj pošti. S njom se složila i Martina Jelovečki iz odjela marketinga i razvoja proizvoda OTP leasinga koja tvrdi kako bi obrazovne institucije trebale educirati mlade ljude tako da ih pripremaju za cjeloživotno učenje, da ih obrazuju na način da se od njih očekuje proaktivnost, kreativnost, spremnost na usvajanje novih znanja, iskustava te s posebnim naglaskom da im osvijeste razvoj vještina na koji su pozvani da se samoobrazuju kroz cijeli život.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

˝Naime, komunikacijske i organizacijske vještine koje su neophodne u današnjem modernom načinu poslovanja se jako malo ili uopće ne uče kroz obrazovne institucije, a predstavljaju neophodne preduvjete za učinkovit rad i razvoj poslovne karijere˝, ističe Martina Jelovečki iz odjela marketinga i razvoja proizvoda OTP leasinga. Izidora Bunić, stručna suradnica za edukaciju i razvoj u UNIQA osiguranju također smatra da bi u fakultetske programe trebalo bi uključiti i kolegije životnih vještina odnosno tzv. soft skills programe. ˝Znati što treba učiniti i kako komunicirati s drugima u socijalnom kontekstu važna je vještina koju je potrebno usvojiti kako bismo svi lakše surađivali. Kod studenata je potrebno poticati i razvoj vještina poput: upravljanja konfliktima, rješavanja problema, donošenja odluka, upravljanja osobnim financijama, interpersonalnih vještina i naravno želje za cjeloživotnim učenjem˝, poručila je Izidora Bunić, stručna suradnica za edukaciju i razvoj u UNIQA osiguranju.

Komunikacijske vještine su ključne
Vlatka Dajčić, iz sektor kadrovskih, općih i pravnih poslova u Krašu tvrdi da unatoč ozbiljnim promjenama u sustavu visokog obrazovanja u Hrvatskoj koje su bitno pridonijele kvaliteti i kvantiteti znanja i vještina budućih radnika čini se da ipak studentima nedostaje jedna vrlo jednostavna stvar – odgovarajući stav prema poslu i poslodavcu. ˝Zanimljivo je da u posljednjih nekoliko godina poslodavci u različitim istraživanjima procjenjuju da kandidatima za posao najviše nedostaje kvalitete kako što su motiviranost, proaktivnost, samoinicijativnost te radna etika. Od interpersonalnih vještina naviše im nedostaju komunikativnost, tolerancija i timski rad˝, poručuje Vlatka Dajčić, iz sektor kadrovskih, općih i pravnih poslova u Krašu.

Martina Jelovečki iz OTP-a pak smatra da kod jednog dijela diplomanata postoji zainteresiranost i velika očekivanja da se odmah mogu uključiti u samostalan rad, međutim u praksi u većim organizacija nailaze na prepreke sustava koje posljedično vode do gubitka motivacije jer se odmah na početku suočavaju sa činjenicom da su znanja koja su stekli na fakultetima previše teorijska i da im nedostaju praktična znanja. Ipak, čini se da nije problem samo u obrazovnom sustavu već i u tome što nemaju svi studenti jednaku želju za angažmanom. ˝Mladim ljudima obrazovni sustav treba pružiti model kako bi bili spremniji, ali isto tako i ti mladi ljudi trebaju pokazati spremnost da se pripremaju za ono što ih čeka sa završetkom obrazovanja˝, poručila je Dina Barišić iz Hrvatske pošte. 

Razlika javnih i privatnih obrazovnih institucija
Dijana Jendrašinkin, direktorica marketinga i korporativnih komunikacija u Pevecu smatra kako se obrazovni sustav sporim koracima prilagođava tržištu, posebice ako su u pitanju javne obrazovne ustanove. ˝Situacija s privatnim fakultetima je malo drugačija jer ipak se bolje prilagođavaju trendovima pa nude i obrazovanja za specifična zanimanja ili smjerove. No, s druge strane pitanje je koliko neki poslodavci to prepoznaju. Iskustvo doista zlata vrijedi, no mnogo mladih nema priliku učiti negdje kako funkcionira stvaran posao. Često se nažalost prenosi samo teorijsko znanje, a ono puno važnije, praktično izostaje. Za tržište rada su spremni samo onoliko koliko će  im poslodavac dati šansu da nauče tijekom pripravničkog staža ili pak, koliko su tijekom studija imali prilike raditi te stjecati tijekom prakse radne vještine i znanja˝, kaže Dijana Jendrašinkin, direktorica marketinga i korporativnih komunikacija u Pevecu.

S tim se složila i Mirela Strakoš, voditeljica odsjeka za marketing u Croatia Zdravstvenom osiguranju smatra kako se pristup obrazovanju polako mijenja, pogotovo u dijelu privatnih veleučilišta i poslovnih škola, no još uvijek je težište na teoriji. ˝Kako teoretsko znanje ipak nije dovoljno, obrazovanje bi se trebalo sve više oslanjati na rad na realnim poslovnim projektima, čime bi se kod budućih zaposlenika izgradila usmjerenost ka rješavanju poslovnih problema, kreiranju novih rješenja, timskom radu, ali i osnovne komunikacijske vještine, izuzetno bitne u sektoru prodaje. Osim toga, ne manje bitno je usaditi ideju cjeloživotnog obrazovanja, suočavajući mlade ljude s činjenicom stalnih promjena u radnim uvjetima, načinu rada, tehnologiji i upravljanju˝, kaže Mirela Strakoš, voditeljica odsjeka za marketing u Croatia Zdravstvenom osiguranju.

U Zagrebačkoj banci ističu kako obrazovne institucije s kojima surađuju u najvećoj mjeri zadovoljavaju njihove potrebe kao poslodavca, no ipak stvarne kompetencije s kojima studenti izlaze ovise isključivo o njihovom angažmanu tijekom studija, motivaciji i želji za učenjem. ˝ U našoj dosadašnjoj praksi smo se susreli sa situacijom da samo neki fakulteti imaju u svom kurikulumu predviđenu obveznu ili izbornu studentsku praksu te nam se čini kao gubitak u obrazovanju studenta da ga obrazovna institucija formalno ne podrži u stjecanju praktičnih iskustava˝, poručili su iz Zagrebačke banke.

Potreba za suradnjom
˝Gledajući samo broj studenata stvara se privid da na tržištu rada postoji dovoljno stručnjaka za ICT sektor. No, kada se pogleda struktura kandidata za zaposlenje može se uočiti da nema dovoljno kvalitetnih stručnjaka. Izuzetno je značajno povećati udio IT obrazovanja već od osnovne i srednje škole kako bi se podigao potencijal za akademskom obrazovanje u dijelu informacijskih znanosti. Trebali bismo slijediti primjere zemalja slične veličine kao što su Izrael, Danska, Irska i Finska˝, smatra Ninoslav Čerkez, izvršni direktor upravljanja kadrovima i edukacijama u tvrtki IN2. Čerkez napominje kako fakulteti s kojima oni kao tvrtka najviše surađuju, a to su FER, PMF i FOI daju studentima odličnu osnovu za rad u njihovoj grupi.

˝Način razmišljanja, brzina učenja, upornost u radu, širina interesa te temeljna stručna znanja su neki od najbitnijih kriterija za ocjenu studenata nakon završetka studija. Pored temeljnih znanja, ako su studenti kroz programe stručne prakse, izrade završnih i diplomskih radova te zajedničkih projekata s realnim sektorom stekli iskustvo u praksi, možemo reći da su spremni za rad u realnom sektoru˝, poručio je Čerkez. Izidora Bunić iz UNIQUA osiguranja tvrdi kako pred fakultetima stoji veliki izazov usklađivanja sustava obrazovanja s potrebama tržišta rada. ˝Za realizaciju takve promjene prije svega potrebna je sinergija između obrazovnih institucija i poslodavaca, odnosno značajnija uključenost tvrtki koje će aktivno i planski primati studente na praksu. UNIQA osiguranje vjeruje kako jedino ovakva suradnja između fakulteta i poslodavaca može biti efikasan model putem kojeg će se omogućiti stjecanje potrebnih kompetencija mladih ljudi, poticati njihovo zapošljavanje i osposobljavanje za samostalno poduzetništvo˝, smatra Bunić.

Sven Müller, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, također kaže da je za uspješan prijelaz mladih iz sustava obrazovanja u sustav rada potrebna stalnu suradnju obrazovnih institucija i poslovnog sektora. ˝Kombiniranje općeobrazovnog djela, stručno-teorijskog i praktičnog djela vjerujem da mogu osiguravaju cjelovitost  koja se danas traži. Osim teorijskog znanja važno je omogućiti praksu gdje god je to moguće jer se na taj način studenti upoznaju s radnim navikama i vide kako stvari funkcioniraju u realnom sektoru. Osim toga danas je sve češće moguće vidjeti da se studentima obraćaju stručnjaci koji rade u poslovnom sektoru i to je nešto što svakako treba poticati kako bi se upoznali s različitim iskustvima i područjima rada˝, poručuje Sven Muller, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Iva Kostelac Slijepčević, regionalna direktorica ljudskih resursa u Dukatu smatra da je nužno jače povezivanje akademske i poslovne zajednice. ˝Nakon što se čuju potrebe poslodavaca, potom se na njih treba i odgovoriti kroz specifične programe, znanja i vještine koje bi studenti stjecali za vrijeme trajanja obrazovanja. Kao tvrtka ulažemo velike napore ne samo u edukaciju naših zaposlenika već i u edukaciju učenika srednjih tehničkih škola i studenata kroz različite modele praksi i stipendija, nakon kojih onima najboljima nudimo mogućnost zasnivanja radnog odnosa u Dukatu˝, poručuje Iva Kostelac Slijepčević, regionalna direktorica ljudskih resursa u Dukatu.S njom se složila i Mirela Strakoš iz CZO-a koja napominje kako je najpozitivnija karakteristika osoba koje izlaze s fakulteta je entuzijazam i želja za radom.

˝Sustav obrazovanja trebao bi poticati čvršću povezanost poslodavaca i visokoobrazovnih ustanova, poslodavci su ti koji svojim direktnim imputima mogu usmjeriti i poticati obrazovni sustav u kreiranju programa koji će proizvesti tržišno visokokonkurentan kadar, spreman da se nakon fakulteta direktno suoči s potrebama na tržištu rada˝, smatra Strakoš. Iz Zagrebačke banke ističu kako s obzirom na to da će u budućnosti sve više hrvatskih kompanija djelovati u međunarodnom okruženju u kojem će se cijeniti međunarodna iskustva, praktični rad, djelovanje u studentskim ili humanitarnim udrugama, pohađanje različitih seminara, online tečajeva i predavanja, stroga svakako tijekom studija treba studente još više poticati studente na aktivnosti tog tipa.

Ulaganje u vlastitu budućnost
Luca Pinjuh, specijalistica za evente i kino oglašavanje iz Cinestara smatra kako je naš obrazovni sustav previše fokusiran na teorijska znanja, a premalo na specifične teme i praćenje trendova u određenim segmentima poslovanja. ˝Važno je od samog početka stjecati iskustva jer nas ona izgrađuju i kao zaposlenika i kao osobu. Mnogi od nas također nisu bili spremni po izlasku s fakulteta, nisu imali iskustva pa ipak smo danas pojedinci koji svoj posao obavljaju dobro i savjesno Osim prakse u tvrtkama mislim da fakultetima nedostaje program razmjene studenta u kojem bi studenti osim stjecanja raznih iskustva, daleko od udobnosti doma i "comfort zone", mogli učiti jezike i upoznati nove kulture. To su odlične reference za studente u svakom pogledu˝, kaže Luca Pinjuh, specijalistica za evente i kino oglašavanje iz Cinestara. S tim se složila i Izidora Bunić iz UNIQUA osiguranja koja smatra da bilo kakvo radno iskustvo, čak i ono koje nije vezano za osnovno područje interesa i obrazovanja znači mnogo na tržištu rada.

˝Time ste korak  bliže selekciji u odnosu na nekog tko nije bio radno aktivan tijekom ili pred kraj studija. Isto tako mladi ljudi s već izgrađenim pozitivnim stavom, samoinicijativom i radnom etikom puno se bolje snalaze okruženju˝, poručila je Bunić. Da današnjim studentima svakako nedostaje prakse složio se i Müller. ˝Svakako im nedostaje radno iskustvo potrebno za prvi posao. Međutim, iskustvo jedino i mogu steći radom, stoga im se mora omogućiti prvi posao. U suprotnom mladi se dugo vrte u krug bez iskustva koje pak ne mogu steći bez pružene prilike. Istovremeno, u znatno boljoj poziciji su mnogi mladi koji još za vrijeme studiranja rade, volontiraju, stječu razna radna iskustva koja im mogu kasnije samo olakšati snalaženje u poslovnom sektoru. Snalaze se na razne načine kako bi osim diplome u ruci imali i konkretna radna iskustva i kako bi se lakše prilagodili mentalitetu radnog mjesta, što je za svaku pohvalu˝, kaže Müller. 

Inovativnost prije svega
Neke od velikih kompanija poput Inekoja već desetljećima njeguje suradnju s brojnim fakultetima diljem Hrvatske, posebice sa fakultetima poput Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, ipak primjećuju nedostatak praktičnog znanja koje bi fakulteti trebali omogućiti svojim studentima.  ˝U Ini vrlo cijenimo inovativnost, kreativnost i odvažnost mladih talenata jer upravo takav pristup svakodnevnim radnim zadacima unosi pozitivne promjene u tim i može dovesti do značajnih unaprjeđenja radnih procesa i poboljšanja poslovanja. Ovakvu svježinu promišljanja često vidimo i na našim internim "Team Task Competition" natjecanjima na kojima naši  pripravnički timovi osmišljavaju i prezentiraju inovativne projekte˝, pojasnila je Vladimira Senčar Perkov iz Ine.

Ina je u proteklih pet godina zaposlila više od 450 mladih talenata koji su s vremenom zauzimali sve važnije uloge u svojim timovima, a neki su zauzeli i rukovodeća mjesta. Senčer Perkov tvrdi kako je to najbolji dokaz tome da Hrvatska ima pametne mlade ljude koji ne bježe od odgovornosti i koji su spremni uložiti svoj maksimum na radnom mjestu ukoliko im se za to pruže pravi uvjeti.˝ Danas diploma ne znači završetak formalnog obrazovanja, barem ne za one koji žele ostati konkurentni na tržištu rada stoga svaki tečaj, profesionalno usavršavanje, seminar ili radionica, iako zahtijevaju vrijeme i trud, predstavljaju investiciju u vlastite sposobnosti i vještine˝, poručila je Vladimira Senčar Perkov.