Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Fond za privatizaciju ide u povijest bez obzira na pobjednika izbora

Autor: Marija Brnić
22. studeni 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Većina relevantnih stranaka slaže se da državni portfelj treba staviti u fondove, te da država nije nužno loš gospodar

Tko god pobijedio na nedjeljnim izborima, Hrvatski fond za privatizaciju čeka vrlo brzo gašenje, a privatizaciju korjenite promjene. Sve relevantne političke stranke, naime, privatizaciju više ne žele provoditi niti kroz dosadašnji zakonski okvir niti kroz instituciju koja se nakon petnaest godina u javnosti poistovjećuje sa svim negativnostima i propustima u prodaji državnih tvrtki. Premda privatizacija više nije lajtmotiv političkih predizbornih kampanja, kao što je bio slučaj ranijih godina, ove godine rješenja koja su u tom segmentu ponudile stranke označit će, ostvare li se najave, novu stranicu u privatizaciji u Hrvatskoj.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Najtransparentnije
Da dosadašnji koncept privatizacije očito svi smatraju istrošenim, potvrđuje i to što se nakon dugogodišnjeg vrludanja naglasak u stranačkim promišljanjima nastavka privatizacije stavlja na kvalitetnije upravljanje portfeljom i transparentnije načine privatizacije, koji dosad nisu bili dominantni ili predviđeni postojećim zakonima. Ponesen pozitivnom odijekom inicijalnih javnih ponuda dionica Ine i T-HT-a, HDZ tako privatizaciju želi maksimalno voditi preko burze i to ne samo u slučaju velikih poduzeća, nego i ostalih neprivatiziranih tvrtki. Damir Polančec, koji je u Sanaderovoj vladi bio zadužen za privatizacijske procese, budućnost privatizacije vidi u prijenosu portfelja HFP-a na nekoliko zatvorenih investicijskih fondova. Natječajem bi se, pojašnjava Polančec, birala društva koja bi profesionalno upravljala imovinom koja će biti prenijeta ZIF-ovima i koji će zajedno s Vladom pripremati IPO u kojima će uz posebne uvjete moći sudjelovati i građani, te institucionalni ulagači. Država bi bila involvirana kroz Upravni odbor ZIF-ova, naravno do promjene vlasničke strukture nakon IPO-a. Ovakav način prodaje Polančec drži najtransparentnijim, jer bi fondove vodili profesionalci, a privatizacija bi se odvijala putem burze uz sudjelovanje značajno većeg broja ulagača, uključujući građane. Na svojevrstan način time bi se ispravilo i “nelogičnosti” iz ranijih faza privatizacije, a ujedno bi se jačalo tržište kapitala, što je za HDZ jedan od važnih ciljeva. Njihov model podrazumijeva i zakonske invervencije, no minimalne, kako su zaključili u HDZ-u, u usoredbi s drugim modelima. Polančec procjenjuje da bi se nakon zakonskih priprema ZIF-ove moglo formirati već u svibnju ili lipnju, a IPO-e bi se pripremalo za jesen iduće godine, s tim da bi profesionalci koji će upravljati fondovima imali zadatak neke tvrtke dodatno osnažiti prije ponude dionica. Nekretnine bi se, pak, iz HFP-a prenijelo u Državni ured za upravljanje državnom imovinom, a u drugoj fazi bi se osnovao Fond nekretnina, najavljuje Polančec, dodajući da bi se HFP postupno gasio, budući da će ostati niz poslova, sudskih sporova i upravnih poslova, no ta se institucija više neće se baviti privatizacijom. Glavni konkurent SDP privatizaciju namjerava provesti bitno sporije. Ljubo Jurčić, koji je za mandata bivše koalicijske vlasti također vodio privatizaciju, kaže da je cilj upravljanje državnim portfeljem, a ne samo prodaja, te dodaje: “Naš koncept vezan je uz ekonomsku politiku i zadaća onih koji će voditi državni portfelj biti će u prvom redu povećanje prizvodnje i vrijednosti imovine”.

Tko god pobijedio na nedjeljnim izborima, Hrvatski fond za privatizaciju čeka vrlo brzo gašenje, a privatizaciju korjenite promjene. Sve relevantne političke stranke, naime, privatizaciju više ne žele provoditi niti kroz dosadašnji zakonski okvir niti kroz instituciju koja se nakon petnaest godina u javnosti poistovjećuje sa svim negativnostima i propustima u prodaji državnih tvrtki. Premda privatizacija više nije lajtmotiv političkih predizbornih kampanja, kao što je bio slučaj ranijih godina, ove godine rješenja koja su u tom segmentu ponudile stranke označit će, ostvare li se najave, novu stranicu u privatizaciji u Hrvatskoj.

Najtransparentnije
Da dosadašnji koncept privatizacije očito svi smatraju istrošenim, potvrđuje i to što se nakon dugogodišnjeg vrludanja naglasak u stranačkim promišljanjima nastavka privatizacije stavlja na kvalitetnije upravljanje portfeljom i transparentnije načine privatizacije, koji dosad nisu bili dominantni ili predviđeni postojećim zakonima. Ponesen pozitivnom odijekom inicijalnih javnih ponuda dionica Ine i T-HT-a, HDZ tako privatizaciju želi maksimalno voditi preko burze i to ne samo u slučaju velikih poduzeća, nego i ostalih neprivatiziranih tvrtki. Damir Polančec, koji je u Sanaderovoj vladi bio zadužen za privatizacijske procese, budućnost privatizacije vidi u prijenosu portfelja HFP-a na nekoliko zatvorenih investicijskih fondova. Natječajem bi se, pojašnjava Polančec, birala društva koja bi profesionalno upravljala imovinom koja će biti prenijeta ZIF-ovima i koji će zajedno s Vladom pripremati IPO u kojima će uz posebne uvjete moći sudjelovati i građani, te institucionalni ulagači. Država bi bila involvirana kroz Upravni odbor ZIF-ova, naravno do promjene vlasničke strukture nakon IPO-a. Ovakav način prodaje Polančec drži najtransparentnijim, jer bi fondove vodili profesionalci, a privatizacija bi se odvijala putem burze uz sudjelovanje značajno većeg broja ulagača, uključujući građane. Na svojevrstan način time bi se ispravilo i “nelogičnosti” iz ranijih faza privatizacije, a ujedno bi se jačalo tržište kapitala, što je za HDZ jedan od važnih ciljeva. Njihov model podrazumijeva i zakonske invervencije, no minimalne, kako su zaključili u HDZ-u, u usoredbi s drugim modelima. Polančec procjenjuje da bi se nakon zakonskih priprema ZIF-ove moglo formirati već u svibnju ili lipnju, a IPO-e bi se pripremalo za jesen iduće godine, s tim da bi profesionalci koji će upravljati fondovima imali zadatak neke tvrtke dodatno osnažiti prije ponude dionica. Nekretnine bi se, pak, iz HFP-a prenijelo u Državni ured za upravljanje državnom imovinom, a u drugoj fazi bi se osnovao Fond nekretnina, najavljuje Polančec, dodajući da bi se HFP postupno gasio, budući da će ostati niz poslova, sudskih sporova i upravnih poslova, no ta se institucija više neće se baviti privatizacijom. Glavni konkurent SDP privatizaciju namjerava provesti bitno sporije. Ljubo Jurčić, koji je za mandata bivše koalicijske vlasti također vodio privatizaciju, kaže da je cilj upravljanje državnim portfeljem, a ne samo prodaja, te dodaje: “Naš koncept vezan je uz ekonomsku politiku i zadaća onih koji će voditi državni portfelj biti će u prvom redu povećanje prizvodnje i vrijednosti imovine”.

Sav sadašnji portfelj HFP-a SDP namjerava prenijeti u Hrvatski imovinski fond, koji bi bio drugačije ustrojen. U Imovinski fond prenijelo bi se zemljišta, nekretnine, dionice poduzeća i potraživanja i sa svakim dijelom različito bi se upravljalo, a, kako ističe Jurčić, vodilo bi se posebno računa i o sektorskom aspektu. Novinom on najavljuje i kontroling upravljanja imovinom i ostvarenja ciljeva postavljenih strategijom razvoja pojedinih sektora gospodarstva, a koji bi se umjesto na godišnoj razini obavljao tjedno. I u SDP-ovom konceptu, politika će postaviti ciljeve, a profesionalci će voditi računa o njihovom postizanju. Što se vremenskog okvira i dinamike privatizacije tiče, Jurčić ističe da ubrzanje procesa, što je dosad bio imperativ, nebi trebao biti primarni motiv. Izuzetak u tom smislu bili bi samo mali paketi dionica, a kakavih ima dosta u portfelju HFP-a i od kojih ga treba “očistiti”.

Osnažiti HPB
Prema dostupnim informacijama, državi su u portfelju HFP-a još preostali udjeli u gotovo 900 poduzeća, no svega u stotinjak država još ima većinske vlasničke udjele. Nije poznato koliko točno nekretnina ima u vlasništvu države, odnosno u portfelju Fonda, budući da se godinama najavljivanu evidenciju nekretnina nije završilo. Sve stranke protive se načelno prodaji strateških i javnih tvrtki, s tim da bi primjerice HDZ razmotrio privatizaciju određenog dijela HEP-a, dok godinama najavljivanu privatizaciju Hrvatske poštanske banke više nitko ne podržava. Štoviše, HPB svi namjeravaju dodatno osnažiti i povezati s drugim financijskim institucijama, kako bi, ističe primjerice Željko Pecek iz HSS-a, efikasnije provodilo buduću ekonomsku politiku. Pecek je i rijetki iz redova većih stranaka koji u ovoj kampanji spominje poništenje nezakonitosti u dosadašnjoj pretvorbi i privatizaciji, a sve bi se, ističe moglo realizirati i u okviru postojećih zakona. HSP-ov gospodarski strateg Marko Kolaković, u načelu se slaže s Polančecovim prijedlogom, no protivi se prodaji državnih monopolista, kako bi se spriječilo moguće pogoršanje i poskupljenje usluge. Pozitivno u tom smislu gledaju samo na prodaju nekih dijelova poduzeća, odnosno tvrtki-kćeri koje ne obavljaju osnovne djelatnosti tvrtke. I HNS-ovac Radimir Čačić negativno je raspložen prema prodaji velikih državnih tvrtki koje obavljaju ključne djelatnosti, a model prebacivanja državne imovine u fondove, ističe, prvi je osmislio i prezentirao još u svojoj knjizi. Radničko dioničarstvo sve stranke smatraju poželjnim u privatizaciji, s tim da HDZ taj model ne promatra samo u kontekstu privatizacije, nego bi poticali njegovu imoplementaciju i u privatizirane tvrtke, dok SDP planira razraditi model po kojemu bi najkasnije dvije godine od prodaje dionica radnicima morala uslijediti i dokapitalizacija kako bi se osiguralo kapital za povećanje proizvodnog kapaciteta, što sami radnici ne bi bili u stanju. Nakon dugogodišnjih parola pod kojom se odvijala privatizacija, sada svi, od Čačića do Polančeca, ipak smatraju da država nije nužno najlošiji gospodar, već dapače, da i država može dobro upravljati svojim vlasništvom.

HSS/HSLS: Nužna inventura portfelja
Provesti inventuru portfelja. Ne žuriti u privatizaciju velikih sustava.

HNS: Ne privatizirati monopole
Protiv privatizacije nacionalnih monopola i gospodarskih subjekata koji se bave ključnim djelatnostima. Prijenos imovine na fondove.

HSU: Četiri modela privatizacije
Izraditi analizu za svako poduzeće i djelatnosti koje bi išle u privatizaciju, te potom odlučiti kojim od četiri modela provesti privatizaciju – koncesijom, javno-privatnim partnerstvom, vlasništvom države ili klasičnom privatizacijom.

HSP: Ponuditi dionice građanima
Nastavak privatizacije prema modelu javne ponude dionica građanima, prihvatljiv model prijenosa imovine na investicijske fondove. Iz privatizacije isključiti prirodne monopole i strateška poduzeća.

HDZ: Privatizirati dio HEP-a

Portfelj HFP-a prenijeti na nekoliko zatvorenih investicijskih fondova, kojima će upravljati profesionalna društva za upravljanje, a koji bi na koncu ponudili dionice građanima i ulagačima javnom ponudom dionica (IPO), prema modelu inicijalne javne ponude u slučaju Ine i HT-a, a u državnom vlasništvu ostaje Hrvatska poštanska banka, dok bi se privatizirao dio HEP-a.

SDP: Osnovati Hrvatski imovinski fond

Portfelj HFP-a prenijeti na Hrvatski imovinski fond, kojemu cilj ne bi bio prodaja, nego upravljanje imovinom države i povećanje njezine vrijednosti, a privatizacija bi se provodila u skladu sa strategijom razvoja pojedine djelatnosti. Novina je tjedni kontroling upravljanja tom imovinom i ostvarenje zacrtanih ciljeva.

Autor: Marija Brnić
22. studeni 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close