Ova godina po mnogočemu bi se mogla nazvati prijelomnom za Jadroliniju, posebno u kontekstu njezine budućnosti. Posebno su važni ulaganje u sigurnost flote i priprema za nabavu novih brodova. Fokus će biti na brodovima nove generacije s alternativnim pogonskim rješenjima, uključujući trajekte na biodizel i metanol te električne putničke brodove.
Jadrolinija je potkraj prošle godine s Međunarodnom financijskom korporacijom potpisala pismo namjere o pripremi spomenutog investicijskog ciklusa. Strateškim planom predviđen je program obnove koji obuhvaća do deset novih brodova različitih veličina i namjena, prilagođenih konkretnim linijama na kojima će ploviti.
Ova je godina donijela niz izazova u poslovanju zbog neizvjesne geopolitičke situacije, rasta cijena goriva i promjena u turističkim tokovima, no najvažnije brojke koje se odnose na poslovanje su stabilne. Sve nabrojeno je itekako kvalitetan povod za razgovor za PD Vikend s Robertom Blažinovićem, predsjednikom Uprave Jadrolinije.
Iako smo tek na početku rujna, najvažniji dio godine u poslovnom smislu je iza vas. Kakve rezultate Jadrolinije očekujete u ovoj godini?
Očekujemo da ćemo 2026. godinu završiti stabilno. Od početka godine do 25. kolovoza prevezli smo 8,8 milijuna putnika i 2,7 milijuna vozila. U odnosu na isto razdoblje prošle godine prevezeno je nešto manje putnika, dok je broj prevezenih vozila veći za jedan posto. Ova je godina istodobno izrazito intenzivna u razvojnom smislu. Uz svakodnevno održavanje putovanja na jednoj od najvećih europskih mreža pomorskih linija, radimo na velikom programu obnove flote, pripremi budućih ulaganja, razvoju međunarodnih linija i nastavku digitalne transformacije. Zato ovu godinu promatram kao period stvaranja temelja za dugoročni razvoj.
Kakva je bila ljetna sezona u usporedbi s prošlogodišnjom?
Ljetna sezona ponovno je bila vrlo intenzivna. U razdoblju od 1. lipnja do 25. kolovoza prevezli smo 5,7 milijuna putnika i 1,7 milijuna vozila, što je na razini prethodne godine. Posebno je velik pritisak bio na najfrekventnijim linijama prema Braču, Hvaru, Cresu, Rabu i Pagu, gdje smo, prema potrebi, uvodili i dodatna putovanja i svoje kapacitete stavili na raspolaganje s ciljem da svaki putnik stigne do svojeg odredišta. Istodobno smo ove godine dodatno proširili našu mrežu linija te predstavili brojne nove veze. Pokrenuli smo novu brzobrodsku liniju Zadar – Ancona, koja je najbrža morska veza između Hrvatske i Italije. Za prvu sezonu te linije ističem da je imala pozitivne rezultate i veliko zanimanje putnika s obje strane Jadrana, kao i da dobar odaziv potvrđuje važnost brzog, jednostavnog i izravnog povezivanja Hrvatske i Italije te potencijal linije za daljnji razvoj turističke i prometne povezanosti dviju obala. Osim toga, pokrenuli smo i novu lokalnu brzobrodsku liniju Split – Hvar – Bol – Vis te sezonsku brzobrodsku liniju “Kvarnerski most”, koja povezuje Kraljevicu, Crikvenicu, Senj, Bašku, Lopar, Rab i Lun.
Što možete reći o planu Jadrolinije za deset novih brodova i smjeru zelene tranzicije flote?
Obnova flote danas je najveći strateški projekt Jadrolinije. Naš plan predviđa program obnove koji obuhvaća do deset novih brodova različitih veličina i namjena, prilagođenih konkretnim linijama na kojima će ploviti. Financiranje tog velikog investicijskog ciklusa razvijamo u suradnji s Međunarodnom financijskom korporacijom, članicom Grupacije Svjetske banke, dok se pojedini projekti, poput Nove Postire, planiraju financirati iz vlastitih sredstava Jadrolinije.
Kada govorimo o zelenoj tranziciji, ne postoji jedno rješenje primjenjivo na sve naše linije. Smjer u kojem idemo podrazumijeva kombinaciju elektrifikacije, hibridnih rješenja i alternativnih goriva. Za kraće i frekventne linije razmatraju se električni pogoni, dok se kod drugih kategorija brodova razmatraju različiti koncepti poput hibridnih i “dual fuel” pogona te goriva poput zelenog metanola i biodizela. Paralelno s novogradnjama, razmatramo i tranziciju postojeće flote, tamo gdje je to tehnički i ekonomski moguće. Preduvjet elektrifikacije i korištenja novih vrsta goriva jest razvoj odgovarajuće infrastrukture u lukama te uspostavljanje pouzdanog opskrbnog lanca za odabrane vrste goriva. Važan je i regulatorni okvir. Ako želimo zelenu tranziciju javnog linijskog pomorskog prijevoza, potrebno je osigurati da se ulaganje u brodove s nižim emisijama na odgovarajući način vrednuje i u modelima dodjele javnih linija.
Koliko će vremena trebati za održivu zamjenu flote?
Moramo biti realni, obnovu flote ove veličine nije realno provesti u nekoliko godina. Govorimo o dugoročnom procesu koji uključuje projektiranje, financiranje, postupke javne nabave, gradnju brodova, razvoj infrastrukture i prilagodbu operativnih procesa. Naš je cilj u sljedećem desetljeću napraviti značajan iskorak u pomlađivanju flote, ali i promijeniti njezinu strukturu. Želimo izgraditi flotu koja će biti učinkovitija, energetski održivija i bolje prilagođena stvarnim potrebama pojedinih linija.
Što možete reći o natječaju za električne brodove?
Prvi konkretan projekt novogradnje koji smo pokrenuli je Nova Postira, novi putnički brod za dubrovačko plovno područje i Elafite. Nakon provedenog postupka javne nabave, projekt je trenutačno u fazi pregovora s brodogradilištima koja ispunjavaju uvjete natječaja. Nova Postira zamišljena je kao “battery ready” brod, odnosno projektirana tako da joj se naknadno može ugraditi baterijski sustav koji će omogućiti pogon električnom energijom. Planirani je kapacitet od najmanje 330 putnika, od čega 150 u zatvorenim prostorima, uz prostor za teret, idealan za dubrovački akvatorij. Dizajn predviđa buduću ugradnju baterija za punjenje s obale i električni pogon, što će smanjiti emisije i unaprijediti ekološke standarde na toj liniji. Kada je riječ o planirana tri električna putnička broda, trenutačno se razmatraju odgovarajući izvori njihova financiranja, uključujući mogućnost da budu dio investicijskih projekata obnove flote koje razvijamo u suradnji s IFC-om.
Što sve podrazumijeva suradnja s Međunarodnom financijskom korporacijom (IFC), članicom Grupacije Svjetske banke?
S Međunarodnom financijskom korporacijom (IFC), članicom Grupacije Svjetske banke, potpisali smo mandatno pismo kojim je počela suradnja na pripremi financiranja programa obnove i održive transformacije flote. IFC s Jadrolinijom radi na pripremi održivog modela financiranja programa obnove flote, ali i na sagledavanju projekata s financijskog, tehničkog, okolišnog i organizacijskog aspekta. Govorimo o programu koji može obuhvatiti do deset novih brodova i koji su jedna od najvećih investicijskih faza u novijoj povijesti Jadrolinije.
Za nas je posebno vrijedno što kroz takvu suradnju dobivamo međunarodnu ekspertizu i iskustvo Grupacije Svjetske banke u pripremi i financiranju velikih infrastrukturnih i transportnih projekata. Cilj nije samo osigurati kapital, nego cijeli program strukturirati tako da bude dugoročno financijski, operativno i okolišno održiv.
Nedavno su zbog kvara na glavnom motoru broda ‘Dalmacija’ morala biti otkazana nadolazeća putovanja na trajektnim linijama prema Anconi i Bariju. Je li već napravljena procjena troškova otklanjanja kvara? Koliko će vremena trebati da se brod vrati u plovidbu?
Na brodu “Dalmacija” utvrđen je tehnički problem na glavnom motoru i odmah smo poduzeli sve potrebne aktivnosti kako bi se kvar što prije otklonio. U postupak su uključeni naši tehnički stručnjaci, proizvođač i ovlašteni serviseri, a brod se trenutačno nalazi u brodogradilištu gdje se izvode potrebni radovi. Motor je u jamstvenom roku, stoga će se trošak otklanjanja kvara rješavati u okviru osiguranja. Predviđeno trajanje ovakvog servisa je 20-ak dana, nakon čega će se, po završetku svih potrebnih radova i provjera, brod moći vratiti u plovidbu.
Putnicima čija su putovanja zbog kvara morala biti otkazana osigurana su sva prava sukladno Uredbi (EU) br. 1177/2010, uključujući povrat sredstava za kupljene karte. Također, svim je putnicima ponuđena mogućnost prijevoza drugim brodarom koji održava navedene relacije.
Može li se slijedom toga reći da Jadrolinija više neće kupovati rabljene brodove?
Ne bih rekao da ćemo mogućnost nabave rabljenog broda apsolutno isključiti, ali strateški smjer Jadrolinije vrlo je jasan – fokus se pomiče prema novogradnjama. Rabljeni brodovi u određenim su razdobljima bili način da se relativno brzo poveća kapacitet flote i odgovori na potrebe tržišta. Međutim, ako govorimo o velikom investicijskom ciklusu i sustavnoj obnovi flote, moramo prijeći na program gradnje novih brodova projektiranih upravo prema potrebama naših linija.
Trenutačno je u floti Društva 58 brodova, a njihova prosječna starost iznosi 27,9 godina. Koji je cilj u kontekstu ‘pomlađivanja’ flote?
Vaši podaci su točni, ali važno je naglasiti da starost broda sama po sebi nije pokazatelj njegove kvalitete niti sigurnosti. Svi brodovi u floti Jadrolinije redovito se održavaju i prolaze propisane preglede te svaki koji je u plovidbi mora zadovoljavati sve propisane tehničke i sigurnosne standarde. Međutim, starija flota nosi veće zahtjeve održavanja te sve veće izazove kada govorimo o novim okolišnim standardima i očekivanjima putnika. Zato cilj nije samo matematički smanjiti prosječnu starost. Želimo postupno zamjenjivati najstarije brodove onima nove generacije.
U planovima spominjete i digitalizaciju procesa, prodaje i operacija kao ključne za povećanje učinkovitosti, dok transformacija ljudskih resursa osigurava da posade i tehničko osoblje imaju potrebne vještine za rad s novim sustavima. Kako idu ti procesi?
Digitalnu transformaciju Jadrolinije provodimo u dva smjera – kroz digitalizaciju internih procesa i razvoj usluga namijenjenih putnicima. Interno nam je cilj povećati učinkovitost i kvalitetu upravljanja kompanijom. Uvodimo i razvijamo digitalna rješenja u području nabave, praćenja i analize potrošnje goriva, razmjene podataka te komunikacije između brodova i kopna.
Drugi smjer putnici već vrlo konkretno osjećaju. Krajem 2024. pokrenuli smo novu internetsku stranicu, krajem 2025. potpuno novu aplikaciju mJadrolinija, koju kontinuirano nadograđujemo, a ove godine predstavili smo i našeg AI asistenta Barbu.
Barba je dostupan 24 sata dnevno i putnicima pomaže oko redova plovidbe, cijena, pravila putovanja i drugih najčešćih pitanja. Prvi rezultati pokazuju vrlo dobar interes korisnika, s čak 2000 upita dnevno u visokoj sezoni i 98 posto uspješno riješenih upita. Takav kanal komunikacije istodobno rasterećuje tradicionalne kanale korisničke podrške, posebno tijekom turističke sezone.
Kako se na poslovanje odražava uvođenje novina digitalne prodaje karata, rezervacija na linijama gdje je to moguće i slično? Jesu li dale rezultate i smanjile troškove, olakšavajući putnicima kupnju ili se prodaja karata i dalje uglavnom odvija na prodajnim mjestima?
Promjena navika kod putnika itekako je vidljiva. Od uvođenja nove internetske stranice 2024. godine bilježimo rast udjela prodaje putem digitalnih kanala od 17 posto. To nam pokazuje da putnici dobro prihvaćaju nove mogućnosti, ali i da pred nama postoji velik prostor za daljnji rast. Na tome ćemo raditi u dva smjera – daljnjim razvojem korisničkog iskustva i funkcionalnosti digitalnih kanala te kontinuiranom komunikacijom i edukacijom putnika o prednostima digitalne kupnje.
Koristi nisu samo financijske. Digitalna prodaja smanjuje dio operativnih i administrativnih troškova, ali, jednako važno, rasterećuje prodajna mjesta i same luke u vrhuncu turističke sezone. Putnik kartu može kupiti unaprijed, pohraniti je na mobilnom uređaju i, na linijama na kojima je uvedena rezervacija, unaprijed osigurati željeni termin polaska. Prodajna mjesta pritom neće nestati. Imamo vrlo različite skupine putnika te velik broj luka i otoka i moramo ostati dostupni kroz više kanala. Međutim, očekujemo da će se udio digitalne prodaje nastaviti povećavati.
Kako vidite Jadroliniju za desetak godina?
Imamo jasnu viziju budućnosti Jadrolinije, na kojoj radimo već neko vrijeme. Vidim je kao modernu europsku putničku brodarsku kompaniju koja istodobno ostaje ono što je i bila kroz ovih gotovo osam desetljeća djelovanja – linija života hrvatskih otoka.
Za deset godina želim vidjeti bitno mlađu flotu, nove energetski učinkovitije brodove, znatno manji okolišni otisak, razvijene alternativne pogone tamo gdje za njih postoje uvjeti, potpuno integrirane digitalne usluge i još kvalitetnije iskustvo putovanja. Želim Jadroliniju koja snažno i pouzdano obavlja svoju javnu funkciju povezivanja hrvatskih otoka s kopnom, ali istodobno komercijalno razvija međunarodne i druge tržišne linije i otvara nove prilike za razvoj.
Naša najveća vrijednost ipak neće biti ni brodovi ni tehnologija, nego ljudi. Jadrolinija danas ima gotovo dvije tisuće zaposlenika i velika transformacija koju pripremamo može uspjeti samo ako istodobno ulažemo u njihove kompetencije, nova znanja i kvalitetne uvjete rada. Cilj nam je Jadrolinija koja neće samo odgovarati na promjene u pomorstvu, tehnologiji i energetici, nego će za njih biti spremna unaprijed. Temelje za takvu Jadroliniju postavljamo danas.
