Male i srednje tvrtke u Hrvatskoj čine čak 99,7 posto poduzeća koja zajedno zapošljavaju 67,2 posto ljudi, a svejedno im se često daje manje važnosti nego velikim korporacijama. U trenutnom gospodarskom okruženju ti se poduzetnici susreću s puno problema, počevši od visokih parafiskalnih nameta, nemogućnosti povoljnijeg zaduživanja, ali u posljednje vrijeme najteže im pada prenormiranost. I dok se sindikati bore protiv novog Zakona o radu, poduzetnici ga podupiru i smatraju da je nužan za oporavak gospodarstva.

"Mali i srednji poduzetnici moraju u potpunosti poštivati norme i obveze kao da se radi o korporativnom sektoru. No, ako imate samo jednog radnika ne možete ih sve ni stići ispoštovati. Otežavajuća su im okolnost i stalne promjene zakona i propisa, što poduzetnike košta. Uostalom, ako pravne službe ne razumiju svaki zakon u potpunosti, zašto se očekuje da će ga razumjeti mali poduzetnici koji su uglavnom srednje stručne spreme", upozorava Petar Lovrić, predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Prepreke u okruženju u kojem rade i zapošljavaju, dodaje, trebaju se razmatrati i uvažavati prilikom donošenja zakonskih regulativa. "Kada postajete poduzetnik zapravo postajete administrator i vaš se posao svodi na puko zadovoljavanje administracije. S druge strane, rigidne zakonske odredbe i kazne ne štite tržišnu utakmicu već su samo formalne te su umjesto optimizma poduzetnicima uvele strah u kosti. Treba rezati zakonske propise i barijere", ističe Lovrić koji je zadovoljan jer novi Zakon o radu 85 posto prekršaja tretira kao nedostake koji se mogu ispraviti.

To znači da će poslodavci najprije biti upozoreni na nepravilnost i imati osam dana za popravak stanja, dok su se po sadašnjim propisima i u slučaju manjeg prekršaja suočavali s visokim kaznama. U slučaju da poduzetnik ne postupi prema naputku inspektorata, bit će kažnjen što ne vrijedi i za teže prijestupe. "Treba potencirati kažnjavanje onih koji su bitno kršili radnička prava ili nisu poštivali tržišnu utakmicu. Novi zakon treba dinamizirati tržište rada i onemogućiti nelojalnu konkurenciju", smatra Lovrić dodajući kako poduzetnici više neće morati strahovati zbog 'gramatičkih pogrešaka' i nekoliko članaka zakona koji su naoko logični, a u praksi se mogu protumačiti na razne načine. "Primjerice, frazu: 'Poslodavac je dužan obavijestiti radnika…', ljudi različito interpretiraju, neki misle da obavijestiti znači usmeno, neki pismeno, a neki na oglasnoj ploči. 

Financiranje
Zbog takvih nedoumica nitko ne bi trebao biti kažnjen", banalizira Lovrić zadovoljan što se novim zakonom poslodavcima daje mogućnost lakšeg otpuštanja radnika. Slaže se da zakon mora štititi radnike, ali procedura otkazivanja ne bi trebala biti ništa kompliciranija nego je procedura zapošljavanja. Da bi uopće bilo rasta, poduzetnici i sami upozoravaju kako im je potrebno olakšati financiranje te pokretanje novih poduzeća na što je nedavno upozorila i direktorica HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika Anny Brusić. "U Hrvatskoj je jedan od značajnih problema nedostatan kapital za pokretanje tvrtke, i samo 14 posto malih poduzetnika nema problema u kreditiranju, dok je EU taj isti prosjek 35 posto. Svim oblicima financiranja za mala i srednja poduzeća, osobito pristup kapitalu za tehnološke startupove je ograničen", kazala je Brusić dok i Lovrić kaže kako je monetarnu politiku nužno prilagoditi malom poduzetništvu. "Ona je uglavnom prilagođena korporativnom biznisu, a on je često ne koristi za otvaranje novih radnih mjesta. Potrebno je poticati politiku zapošljavanja, a što je najvažnije potrebna je bolja komunikacija s poduzetnicima", smatra Lovrić koji je na čelu najvećeg HUP-ovog udruženja koje okuplja tvrtke iz svih segmenata gospodarstva; proizvodnje, industrije i uslužnog sektora koji je ujedno i najzastupljeniji. 

Rad udruge
Mali i srednji poduzetnici, putem HUP-ove udruge, aktivno sudjeluju s vlastitim prijedlozima i stavovima u pripremi zakona i pravilnika koji će se odraziti na njihovu djelatnost te u izradi pratećih zakona vezanih uz njihovo poslovanje, primjerice, u dijelu radnog prava, poreznog prava, zakona o javnoj nabavi i brojnim drugima. Iako je kriza uvelike naštetila njihovom poslovanju, pa je i broj zaposlenih padao, kao i prihodi, neke su djelatnosti bilježile rast zaposlenih poput poljoprivrede, hotelijerstva i ugostiteljstva te osobnih uslužnih djelatnosti. 

Rast zaposlenih
To su ujedno i djelatnosti među kojima je najviše rastao broj registriranih poslovnih subjekata. Rast broja zaposlenih zabilježen je i u djelatnostima IT-a i medicinskih usluga, iako ne kao u uslužnim djelatnostima. Razgovarajući s poduzetnicima, ali i predstavnicima lokalnih vlasti često se može čuti kako najveći potencijal gospodarstva leži u ruralnom razvoju, ekologiji te energetici. Slično misli i Lovrić, no smatra da država ne bi trebala forsirati na određenim granama već da treba podržavati raznolikost. "Interes pojedinca je stvarati dodanu vrijednost i komparativnu prednost. Država se tu ne bi trebala previše petljati osim kada je neka djelatnost deficitarna. Dok se pričalo o velikim državnim investicijama koje su trebale stvoriti tisuće radnih mjesta, u obrtu je nestalo 60.000 radnih mjesta. Ne možemo se više pouzdati u velike investicije i otvaranje tvornica koje će zaposliti desetke tisuća ljudi. Treba se fokusirati na malo i srednje poduzetništvo koje će donijeti oporavak. U svim razvijenim zemljama malo i srednje poduzetništvo je nositelj gospodarstva", poručuje Lovrić istaknuvši kako su projekti poput Poslovnog uzleta Poslovnog dnevnika itekako potrebni kako bi se potaknulo poduzetništvo i vratio optimizam u društvu. "Jedino se projekcijom optimizma može potaknuti ljude na poduzetništvo te na pojačanu potrošnju koja će jedino dovesti do oporavka gospodarstva. Represivne mjere i dizanje poreza su najgora politika", zaključuje Lovrić.