Slika javnih financija ne odudara od zadanoga fiskalnog pravila za tekuću godinu. Tako barem proizlazi iz "plana nužnih mjera s rokovima provedbe koje će dovesti do ispunjenja fiskalnog pravila u 2014." kojim se Vlada u četvrtak očitovala Povjerenstvu za fiskalnu politiku.

Unatoč prividu koji stvara niz tablica o mjerama koje se provode ili se – poput uvođenja poreza na kamate na štednju ili reduciranja olakšica za reinvestiranu dobit – spremaju za 2015., Vlada je ponudila tek ponavljanje gradiva. Nabrojala je mjere poduzete prilikom ožujskog rebalansa te dodatne koje je mjesec kasnije ugradila u Nacionalni program reformi i trogodišnji Program konvergencije upućen Europskoj komisiji. Upravo na preporukama Bruxellesa u sklopu postupka pri prekomjernom deficitu ove se godine temelji i fiskalno pravilo. A u lipanjskoj ocjeni Programa EK je, kažu u Vladi, zaključila da je "Hrvatska poduzela nužne mjere te trenutno nisu potrebne dodatne".

No problem je što se stvarnost u međuvremenu udaljila od makroekonomskih i proračunskih projekcija iz tog dokumenta, a i očekivani efekti nekih od strukturnih mjera u 2014. zasad se čine dvojbenim. Primjerice, dvije od ukupno 3,7 mlrd. kuna očekivanih efekata strukturnih mjera na prihodnoj strani (ne računajući jednokratni prijenos dijela mirovinske štednje) odnose se na socijalne doprinose: 1,6 milijardi po osnovi povećanja zdravstvenih doprinosa i još 400 milijuna po skretanju dijela tekućih uplata mirovinskih doprinosa 'beneficiranih' koji je donedavno išao u drugi stup. Te mjere na snazi su tek od svibnja, no u prva tri mjeseca primjene prihodi od doprinosa ne upućuju na mjesečni efekt od prosječno 250 milijuna kuna.