Radi jačanja fiskalne discipline i odgovornosti te usklađivanja s regulativom EU, Hrvatska već nekoliko godina ima zakonom uređena fiskalna pravila kojima uskoro slijedi novi redizajn.

Uz nešto drugačije definirana ograničenja vezana uz deficit i rashode te korektivne mjere za deficit, novi Zakon o fiskalnoj odgovornosti pridodaje im i one za razinu javnog duga. Konkretno, 'višak' duga povrh 60 posto BDP-a trebalo bi godišnje smanjivati za dvadesetinu, što u našem slučaju (s dugom od 90% BDP-a) znači za 1,5 posto BDP-a ili gotovo pet milijardi kuna. Prijedlog tog zakona pušten je u javnu raspravu, a uz unaprjeđenje samih fiskalnih pravila u obrazloženju se ističe da se njime ojačava neovisnost i proširuje nadležnost Povjerenstva za fiskalnu politiku. Kako će to izgledati u praksi, ostaje vidjeti, no dosadašnje iskustvo nije baš obećavajuće. Fiskalna pravila Vlada nije uspjela ispoštovati zapravo ni u jednoj godini.

Točnije, formalno jest 2012., ali zahvaljujući jednokratnim prekrcavanjima tereta brodogradnje na 2011., ali potom se za 2013 i 2014. i službeno moralo konstatirati kršenje fiskalnog pravila. I nikome pritom nije pala ni vlas. Fiskalno povjerenstvo je i za 2015. predskazalo isti scenarij, ali to je tijelo proračunskog nadzora u nas bez 'mišića' pa periodične objave njegovih stajališta nemaju nekog učinka.  A koliko god se sad govori o jačanju njegove uloge i širim zadaćama, na što se upozorava i u gotovo svakom izvješću i preporukama Europske komisije  Hrvatskoj, pozicija Povjerenstva očito se neće bitno promijeniti. Ni novi mu zakon ne omogućuje ključne pretpostavke neovisnosti, od političke i stručne do financijske.

O autonomiji je svakako teško govoriti dok tim tijelom, koje djeluje pod okriljem Sabora, predsjeda šef Odbora za financije i proračun, i dok ono nema svoj budžet. To što mu se jasnije propisuje nadležnost u vezi s utvrđivanjem realističnosti Vladinih makroekonomskih projekcija (a dosad im to nije bila jača strana) i postupanja kod većih odstupanja, bolje 'se vidi' na na papiru nego što znači stvarno jačanje utjecaja Povjerenstva. Kad su posrijedi sama fiskalna pravila, zakonom se definira njihova primjena u okolnostima procedure pri prekomjernom deficitu.

Glavno fiskalno pravilo, inače, po novom se referira na srednjoročni proračunski cilj iznosa strukturnog salda (deficita) koji osigurava da manjak općeg proračuna ne bude veći od 3% BDP-a. Time se, kažu u Ministarstvu financija, uvažavaju ekonomski ciklusi, što je veoma važno za prevladavanje recesije. Međugodišnje smanjenje strukturnog manjka (prema ESA 2010) iznosi najmanje 0,5% BDP-a. Istodobno, rast rashoda općeg proračuna ne bi smio biti veći od potencijalne stope rasta BDP-a. Nju, kao i razinu strukturnog salda, utvrđuje EK koji će iduće ažurirane procjene iznijeti u rujnu. Novi zakon u primjenu kreće početkom iduće godine.