Utrka je počela prvog dana rujna, a na stazu još uvijek nisu izašli svi natjecatelji. To donekle stvara pomutnju na budućem tržištu fiskalizacije 2.0. koje će za branšu informacijskih posrednika od Nove godine doslovno eksplodirati. Svi poduzetnici koji posluju u sustavu PDV-a od 1. siječnja 2026. godine morat će međusobno razmjenjivati račune digitalnim putem, odnosno koristiti e-račun, što je dosad vrijedilo samo za izmjenjivanje računa s javnim institucijama. Informacijskim posrednicima to će donijeti najmanje 100 tisuća novih korisnika, već od Nove godine, a kada od 1. siječnja 2027. obveza slanja e-računa zahvati i biznise izvan sustava PDV-a, stići će im još 100 tisuća novih korisnika.
Poduzetnici koji posluju u sustavu PDV-a koristeći FiskAplikaciju Porezne uprave trebaju izabrati svojeg informacijskog posrednika do 31. prosinca 2025. godine, no lista ponuđača još nije kompletirana, već se ažurira kako neko novo poduzeće dobije licencu, pa oni koji su na popisu požuruju poduzetnike da odaberu, a oni koji još čekaju licenciranje, daju uputu – čekajte nas! “Mi smo kolateralni sretnici”, kaže Marko Emer, suvlasnik i predsjednik Uprave tvrtke Elektronički računi. Odnedavno poznatija kao Mer, tvrtka je licencirani informacijski posrednik koja se digitalizacijom poslovanja bavi već 12 godina, a od lani većinski joj je vlasnik norveško softversko poduzeće Visma.
“Preko našeg sustava za izdavanje eRačuna mjesečno prebacujemo 3,5 milijardi eura, a sa zakonskim promjenama za dvije godine očekujemo da bi to moglo biti i do deset milijardi eura”, kaže Emer.
Strelovit rast
Da bi se to ostvarilo potrebno je privući što više novih korisnika. Informacijski posrednici nesmiljeno se u tome utrkuju nudeći svoje usluge obilnim reklamiranjem na društvenim mrežama, dok poduzetnici okupljeni u brojne grupe još uvijek propituju odnosi li se drugi korak fiskalizacije i na njih. Najjednostavnije rečeno, odnosi se na sva poduzeća koja posluju u Hrvatskoj, bez obzira na oblik osnivanja, dakle, od dioničkih društava, d.o.o..a, j.d.o.o.-a, preko obrta do slobodnih zanimanja, a ne odnosi se samo na one koje Zakon o fiskalizaciji izričito izuzima.
“Sada se razmjenjuje 20 do 30 milijuna e-računa godišnje, a od Nove godine razmjenjivat će se 150 do 200 milijuna e-računa”, kaže Darko Gulija, glavni tehnički direktor (CTO) u Elektroničkim računima. Tržište će rasti pet do deset puta, a kako informacijski posrednici slanje e-računa naplaćuju po komadu ili prodaju pakete koji obuhvaćaju od desetak do nekoliko stotina računa mjesečno, više je nego jasno da im u iduće dvije godine prihodi mogu samo snažno rasti.
U lovu na nove korisnike trenutačno je, zaključno s 24. listopadom, 16 informacijskih posrednika licenciranih za Fiskalizaciju 2.0. u međusobnom poslovanju poduzeća (B2B). No, reklamiraju se i oni koji još uvijek čekaju licencu za B2B poslovanje, a već imaju onu za razmjenu e-računa s javnim institucijama, odnosno obveznicima javne nabave (B2G), što je obvezno još od 2019. godine. Među njima je i Hrvatski telekom. “Intenzivno radimo na završetku procesa testiranja za uslugu informacijskog posredovanja, s ciljem da bude spreman do kraja 2025. godine”, poručuju iz HT-a te tumače da, iako trenutačno nisu na službenom popisu Porezne uprave, njihovi korisnici za koje administriraju e-račune prema javnim institucijama ne trebaju poduzimati nikakve dodatne
korake. “HT će ih na vrijeme obavijestiti o svim potrebnim radnjama za usklađivanje s novom regulativom. Lista se svakodnevno obnavlja i proširuje te očekujemo da će i HT uskoro biti uvršten”, kažu u kompaniji i naglašavaju: “Očekujemo značajan rast volumena računa u našem sustavu koji će se mjeriti u milijunima mjesečno.”
Hrvatska pošta već je licencirala svoju tvrtku PostLink za međukompanijsku razmjenu e-računa pa kažu da već imaju nekoliko tisuća korisnika, a novi se prijavljuju svaki dan. “Vjerujemo da imamo najbolju ponudu koja će uspjeti privući 60 posto tržišta”, poručuju iz Pošte.
Ambiciozno nastupaju svi ponuđači na tržištu, a neki od njih nastoje i obrazovati poduzetnike o novoj obvezi. Informacijski posrednici Megatrend Redok i Omnizon koji posluju pod istom kapom potencijalnim korisnicima šalju vodič kroz Fiskalizaciju 2.0. u kojem, između ostalog, naglašavaju “PDF poslan e-mailom nije e-račun, e-račun mora biti strukturiran tako da ga softver može automatski čitati i obrađivati”, a Mer Elektronički računi u okviru svojeg MerCaffea održavaju besplatne webinare tri puta tjedno za sve zainteresirane s mogućnošću postavljanja pitanja.
“Bojim se da ćemo imati kaos na tržištu jer je ostalo malo vremena za edukaciju poduzetnika o novom digitalnom koraku u poslovanju” kaže Emer, predsjednik Uprave Mer Elektroničkih računa.
Kibernetička sigurnost
Najviše ga, kaže, brine sigurnost. “Računi su srce poslovanja koje sada treba povjeriti informacijskom posredniku. Važno je biti siguran da vam posrednik neće čitati račune i da će ih arhivirati na siguran način”, kaže Emer, naglašavajući da u kibernetičku sigurnost ulažu više od 300 tisuća eura godišnje. Dok se na društvenim mrežama i u reklamnim prilozima najviše rasprava vodi o tome koliko će usluga administriranja e-računa koštati te jesu li financijski paketi jasni ili sadržavaju skrivene troškove, Emer kaže da bi poduzetnici prije nego što gledaju cijenu trebali ispitati može li se informacijski posrednik kojem povjeravaju račune obraniti od kakvog kibernetičkog napada.
“Zamislite da ste povjerili nekome posredovanje u razmjeni vaših računa i dogodi mu se hakerski napad, a nezaštićen je. Odjednom od vašeg posrednika traže sto tisuća eura da mu vrate pristup računima, a među njima su i vaši. Ransomware napad se dogodio INA-i prije nekoliko godina, može se dogoditi bilo kome”, objašnjava Emer zašto je važno da informacijski posrednici imaju sigurnosne standarde i certifikate za kibernetičku sigurnost, iako oni nisu zakonski propisani.
Uz kibernetičku sigurnost, informacijski posrednik Emer naglašava i police osiguranja koje će klijentima garantirati sigurnost njihovih arhiva. “Prije izbora informacijskog posrednika treba provjeriti kakvo mu je poslovanje, koliko ima zaposlenih i kakvu podršku može pružiti u prijelazu na digitalnu razmjenu računa”, naglašava. “Fiskalizacijom 2.0. iz poslovanja se uklanja velika količina papira. Nestankom samo računa u papirnatom obliku dolazimo do 30 tisuća sačuvanih stabala. No, arhive koje su do sada bile papirnate, sada će morati biti digitalne pa će informacijski posrednici čuvati te arhive. Važno je ispitati imaju li policu osiguranja od stečaja ili prestanka poslovanja koja će omogućiti klijentima pristup arhivi u određenom roku”, objašnjava Emer, naglašavajući da su klijenti odgovorni prema Poreznoj upravi, a ne informacijski posrednici. Emer ističe kako je, uz sigurnost, najvažnija jednostavnost korištenja aplikacije za kreiranje i prihvat računa. “Treba misliti i na to da zaprimljeni račun jednim klikom možete podijeliti s knjigovodstvenim servisom”, kaže pa dodaje kako u tom kontekstu valja ispitati je li sustav koji nudi informacijski posrednik za razmjenu računa poveziv s knjigovodstvenim servisom koji bi trebao imati uvidu u elektroničku arhivu svojih korisnika.
Slanje i primanje e-računa, što je pokazalo do sada šestogodišnje iskustvo takvog poslovanja s javnim institucijama, na početku donosi brojne izazove. Elektronički računi moraju biti strojno čitljivi, a donose i nova polja i podatke koji se moraju obvezno i ispravno ispuniti. “Najčešće pogreške svode se na to da se račun ne referencira na ispravne brojeve ugovora i narudžbi, napišu se pogrešni datum računa ili datum isporuke, ne navede se ako je netko izuzet od poreza i po kojem članku te se fakture upućuju na pogrešne poslovnice, gradske urede i slično”, nabraja Emer razloge koji koče prolazak e-računa kroz sustav do primatelja i u konačnici odgađaju proces naplate.
Darko Gulija, glavni tehnički direktor u Mer Elektroničkim računima, tumači kako u razmjenjivanju elektroničkih računa postoje četiri poslovna trenutka između dviju tvrtki. “Prvo pošiljatelj izdaje e-račun i fiskalizira izdavanje tog računa u sustavu porezne uprave. Istovremeno primatelj e-računa fiskalizira njegovo primanje, čime se sprječavaju porezne prijevare. Ako račun ima pogrešku, primatelj ga može odbiti, ali i o tome mora obavijestiti poreznu upravu kroz sustav e-Izvještavanja. Na kraju, kada je naplata računa proknjižena, pošiljatelj to također javlja poreznoj upravi, čime se prati poštivanje zakonskih rokova plaćanja”, tumači Gulija.
Osim što donosi porezno izvještavanje u realnom vremenu, Fiskalizacija 2.0. donosi i precizno bilježenje obavljenih poslova. U računima razmijenjenim među tvrtkama prodana roba i usluge morat će biti navedeni prema klasifikaciji proizvoda po djelatnosti.
i podatke koji se moraju obvezno i ispravno ispuniti
Spremno tek 50% tvrtki
Primjerice, kada keramičar ugradi pločice u naručiteljevu kupaonicu, a naručitelj račun želi platiti preko svoje tvrtke, keramičar će na tom računu morati napisati koliko pločica je ugradio i kada. Ono što je upisano na računu morat će odgovarati stanju skladišta pločica. Ne bi smjelo više biti moguće da se “jedan posao napravi”, a “drugi fakturira”.
“Bilježenjem prodaje po klasifikaciji proizvoda služi tome da država može pratiti prodaju, primjerice, dječjih pelena koje do sada nisu bile precizno navedene na računima, a sada će biti. U slučaju da se pojavi potreba snižavanja PDV-a na taj proizvod, bit će moguće točno izračunati kakav će to utjecaj imati na prihod države” objašnjava Gulija. Ne budu li šifre ispravno upisane e-račun, može biti odbijen.
S fiskalizacijom 2.0. podnošenje poreznih prijava bi trebalo biti lakše, broj obrazaca koje treba popuniti trebao biti biti manji, računi se više ne bi smjeli gubiti, a mogućnosti praćenja i povezivanja računa te sprječavanja poreznih prevara poglavito vezanih uz povrat PDV-a trebale biti veće. Marko Emer procjenjuje da je za primjenu fiskalizacije 2.0. od Nove godine spremno tek 50 post
poduzeća, no isto tako, ne vjeruje da će svi informacijskiposrednici koji se nadaju poslovnom eldoradu opstati na tržištu. “Visma, norveška tvrtka u čijem sastavu
poslujemo, ima veliko iskustvo u uvođenju e-računa u brojim zemljama. To iskustvo pokazuje da se na početku uvijek mnogo tvrtki odvaži na posao informacijskog posredovanja, no puno je i odustajanja. U Mađarskoj je na početku bilo 18 informacijskih posrednika, a preostala su dva. U Portugalu su tri”, kaže Emer.
Različiti rokovi u kojima obveze fiskalizacije 2.0. zahvaćaju različite poduzetnike dodatno unose svojevrsni nered na tržište. Od 1. siječnja 2026. e-račune moraju slati svi obveznici PDV-a svim drugim poslovnim subjektima, pa i onima koji posluju izvan sustava PDV-a. To znači da od Nove godine obveznici PDV-a moraju imati informacijskog posrednika za slanje i primanje e-računa, a svi koji nisu u sustavu PDV-a moraju imati posrednika za primanje e-računa. Porezna uprava uspostavila je besplatnu aplikaciju Mikro eRačun putem koje tvrtke, paušalni obrti, male udruge i OPG-ovi izvan sustava PDV-a mogu primati e-račune, a od 1. siječnja 2027. moći će ih i slati te će se oni arhivirati tijekom šest godina.
Darko Gulija tumači da će se računi primljeni i od 2027. godine poslani preko Mikro eRačun aplikacije morati naknadno ručno proknjižavati. “Mikro eRačun je otok koji nije povezan s ostatkom poslovanja”, kaže Gulija, iz čega proizlazi da je adekvatan za manji broj računa. Dodatna komplikacija je u tome što poslovni subjekti imaju mogućnost kombiniranja pa tako mogu preko jednog posrednika slati e-račune, a preko drugoga ih primati. Mogu koristiti različite posrednike za razmjenu računa s privatnim sektorom i s javnim sektorom.
“Naravno, mislim da bi svi trebali koristiti usluge informacijskih posrednika radi jednostavnosti poslovanja te da bi sav posao razmjene e-računa trebali povjeriti jednom informacijskom posredniku. Knjigovodstveni uredi bi da sebi pojednostavne posao trebali sve svoje klijente usmjeriti jednom informacijskom posredniku, što će im omogućiti da sve poslovanje imaju na jednome mjestu”, kaže Emer, koji smatra da bi tvrtke što prije trebale izabrati informacijskog posrednika u FiskAplikaciji kako bi imale vremena testirati sustav i osigurati da od Nove godine uspješno radi.
Paralelno s uvođenjem fiskalizacije 2.0., prethodna, fiskalizacija 1.0., od 1. siječnja 2026. širi svoj obuhvat pa će zahvatiti i plaćanja putem transakcijskog računa, što do sada nije bio slučaj. Ovdje je riječ o računima izdanim građanima (B2C) i znači da će svi poslovni subjekti koji do sada nisu imali fiskalne blagajne jer su svoje proizvode i usluge građanima naplaćivali isključivo primanjem uplata na transakcijski račun, sada morati i takve račune fiskalizirati.
Emer procjenjuje da će tom novom obavezom biti zahvaćeno oko 50 tisuća poslovnih subjekata, malih poduzeća i obrta. Oni, prema postojećim propisima, moraju podići certifikat za fiskalizaciju u Fini koji košta 49,78 eura i obnavlja se svakih pet godina. Račune mogu fiskalizirati i preko informacijskih posrednika učitavanjem svojeg certifikata u program odabranog informacijskog korisnika kojem povjere eRačune ili putem nekog od tržišnih rješenja za fiskalne blagajne. Gulija tumači da će svi računi koji se izdaju građanima ostati obični, papirnati računi na kojima prodana roba i usluge neće morati biti klasificirani prema klasifikaciji proizvoda, dok će u e-računima izdanim tvrtkama morati biti klasificirani.
E-računi bi kao digitalni dokumenti izrađeni u posebnom programu i strojno čitljivi trebali, prema planu Europske unije, postati obvezni u razmjeni računa među kompanijama najkasnije do 2030. godine, a Hrvatska projekt uvođenja e-računa financira novcem iz Nacionalnog plana obnove i oporavka. Rezultat bi trebala biti efikasnija i prilagodljivija privreda, ali i znatno transparentnije poslovanje.
Ključni rokovi, pojmovi i obveze
• do 31. prosinca 2025. – svi poslovni subjekti u sustavu PDV-a moraju izabrati informacijskog posrednika za slanje i primanje eRačuna u FiskAplikaciji Porezne uprave, a svi poslovni subjekti izvan sustava PDV-a moraju izabrati informacijskog posrednika za zaprimanje eRačuna
• za primanje eRačuna poslovni subjekti izvan sustava PDV-a mogu koristiti besplatnu aplikaciju Porezne uprave Mirko eRačun
• od 1. siječnja 2026. – svi obveznici PDV-a moraju slati eRačune svim drugim poslovnim subjektima, a od poslovnih subjekata izvan sustava PDV-a mogu primati obične račune sve do 31. prosinca 2026.
• od 1. siječnja 2027. svi obveznici poreza na dohodak i poreza na dobit izvan sustava PDV-a moraju drugim poslovnim subjektima slati eRačune
• FiskAplikacija – službena aplikacija Porezne uprave za pregled svih fiskaliziranih računa i upravljanje njihovim statusima. Kroz tu aplikaciju tvrtke daju ovlasti informacijskim posrednicima za slanje, zaprimanje i fiskalizaciju e- računa
• Informacijski posrednik – tvrtka ili pravna osoba koja posreduje u slanu i primanju e-računa između dvije strane – obavlja posao primanja, slanja i fiskalizacije računa
• KPD – Klasifikacija proizvoda po djelatnostima – nova službena klasifikacija proizvoda i usluga u Hrvatskoj, usklađena s europskim standardom CPA 2.2. – omogućuje precizno povezivanje stavki na e-računu s pripadajućom djelatnošću i obvezna u je u e-računima među tvrtkama, ali ne i u računima građanima
• eIzvještavanje – sveobuhvatni sustav elektroničkog izvještavanja koji obuhvaća cijelu put e-računa od kreiranja do plaćanja, fiskaliziranja i arhiviranja
Izuzeti iz fiskalizacije
• Igre na sreću i zabavne igre (lutrija, klađenje, kasino, automati…)
• OPG – prodaja vlastitih proizvoda krajnjem potrošaču (vlastiti prostor, tržnice, štandovi, klupe…)
• Prodaja karata ili žetona za javni prijevoz
• Naplata cestarine
• Punjenje aviona gorivom
• Prodaja proizvoda i usluga u poštanskom prometu
• Financijske i mjenjačke usluge – banke, osiguravajuća društva i mjenjačnice
• Poslovi koje obavlja središnji depozitorij vrijednosnih papira i središnja druga ugovorna strana
• Usluge koje se evidentiraju putem mjernih instrumenata – električna energija, plin, voda, telekomunikacije i slične javne usluge
• Zdravstvena zaštite – sudjelovanje u troškovima kod izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite i izdavanje lijekova na recept
• Veterinarske usluge na terenu
• Prodaja robe u zrakoplovima tijekom leta
• Ovrhe na novčanim sredstvima kada se provodi na temelju posebnog propisa
