U 2026. na snagu ne stupaju neke značajnije porezne izmjene, no zato su tu važni digitalizacijski iskoraci – s prvim danom uvođenje fiskalizacije 2.0, dok bi od sredine godine u punoj primjeni trebao biti registar stanovništva.
Od 1. siječnja 2026. svi poduzetnici koji su u sustavu PDV-a, njih oko 170 tisuća, moraju izdavati i zaprimati elektroničke račune, dok svi koji nisu u tom sustavu, pa između ostalog mali poduzetnici i obrtnici, od 1. siječnja 2026. će biti samo u obvezi zaprimanja, a od 1. siječnja 2027. godine i izdavanja e-računa. Fiskalizacija 2.0 će tako u punoj primjeni biti od 1. siječnja 2027. godine, a obuhvaćat će oko 320 tisuća subjekata.
Informacijski posrednik
Fiskalizacija 2.0 odnosi se samo na izdavanje i zaprimanje računa između poduzetnika te poduzetnika i države, odnosno svih proračunskih korisnika koji su u sustavu PDV-a. Može se provoditi isključivo putem e-računa i to je ključna promjena. Dakle radi se o novom tehničkom rješenju, odnosno novom načinu izdavanja računa, koji između ostalog, ističu iz Porezne uprave, donosi uštedu vremena i materijalnih troškova, smanjenje pogrešaka i veću preglednost podataka, kao i ubrzavanje poslovnih procesa i postupka naplate. Računi se razmjenjuju putem pristupnih točaka koje osiguravaju informacijski posrednici, to jest tvrtke na tržištu. Pritom porezni obveznici sklapanjem ugovora odabiru usluge jedne od njih, uz mogućnost da ih po želji i mijenjaju, a također mogu biti sami sebi informacijski posrednik to jest pristupna točka, tako da razviju vlastito softversko rješenje za fiskalizaciju.
Na stranici Porezne uprave postoji i popis informacijskih posrednika koji ispunjavaju sve uvjete za obavljanje djelatnosti, a trenutačno ih je 33.
Za male poduzetnike i obrtnike koji nisu u sustavu PDV-a tu je besplatna aplikacija Porezne uprave MIKROeRAČUN, koja im omogućuje da primaju, čuvaju, a od 2027. i izdaju te fiskaliziraju elektronske račune.
Bez popisa stanovništva
Govoreći nedavno o “generacijskim iskoracima” društva prema budućnosti i modernoj digitaliziranoj ekonomiji, koji će smanjiti birokratizaciju, olakšati život građanima i poboljšati performanse gospodarstva, potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac je, osim fiskalizacije 2.0, apostrofirao i digitalnu transformaciju Porezne uprave te uvođenje registra stanovništva.
Registar stanovništva bi, pak, trebao omogućiti cjelovitu i jasnu evidenciju te informacije o građanima. Iz njega, kao jedinstvene i digitalizirane baze podataka, državne institucije i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave će moći crpiti sve potrebne podatke, pa građani više neće morati obilaziti šaltere zbog raznih dokumenata i formulara.
Tako više neće biti potrebe ni za popisom stanovništva svakih deset godina, koji je bio poprilično skup i zahtijevao tisuće anketara, značajno vrijeme za obradu podataka, a pri čemu se smanjuje i mogućnost pogrešaka.
