Mjereno samo omjerom financijske imovine i obveza, Hrvati već poslovično drže relativno visoko mjesto na svjetskoj ljestvici financijskog bogatstva. Posljednji dostupni usporedni podaci svrstali su nas na 34. mjesto, s prosječnom neto financijskom imovinom građana od 7770 eura, a ako je suditi prema najnovijim podacima središnje banke, i za 2015. će slika biti slična.

Točnije, neto financijska imovina građana lani je blago dodatno porasla, što je rezultat nastavka rasta depozita i akumuliranja štednje u mirovinskim fondovima i policama osiguranja, uz istodobni nastavak procesa kreditnog razduživanja. Financijski saldo hrvatskih kućanstava je, prema podacima HNB-a, dosegnuo 261 milijardu kuna, pri čemu im je bruto financijska imovina iznosila 394,5 milijardi kuna, a ukupne financijske obveze su im nakon još jedne godine smanjenja kreditne zaduženosti pale na 133,4 milijarde. U odnosu na godinu prije neto financijska imovina stanovništva povećana je za oko 6,7 milijardi kuna. 

Manje u dionicama 
Unatoč nastavku rasta njihova financijskog bogatstva (dakako, uključujući i ono koje njihovim vlasnicima nije raspoloživo ili unovčivo, barem ne u kratkom roku) lanjski skor znači ipak usporavanje. Jer, tijekom 2014. nabacili su na ukupan skor znatno većih 27 milijardi kuna. Glavni razlog nešto skromnijem lanjskom povećanju je, pak, to što je imovina građana u dionicama odnosno vlasničkom kapitalu tijekom prošle godine osjetno okopnila – s gotovo 71 milijardu na nepunih 62 milijarde kuna.

Nasuprot tome, depoziti su podebljani za oko 4,4 milijarde, a mirovinska štednja i osiguranja za gotovo devet  milijardi. Obveze po kreditima pak okopnile su za oko 2,3 milijarde, na ukupno 130,3 milijarde. Ovu vrstu pokazatelja zbog raskoraka u odnosu na percepciju ukupnog blagostanja obično prate opaske da se radi o "papirnatom bogatstvu". Osim što ne govori ništa o distribuciji, tu je i pitanje (ne)raspoloživosti financijske imovine. 

Tvrtke smanjile minus 
Kako bilo, financijski računi pojedinih sektora u RH koje objavljuje središnja banka pokazuju i da je "sektoru inozemstva", čiji je skor finacijske imovine i obveza također poslovično pozitivan, lani prvi put nakon niza godina neto financijska imovina splasnula. Nakon 300 milijardi kuna 'plusa' na kraju 2014. prošlu su godinu stranci zaključili s 275 milijardi ili punih 25 milijardi kuna manjim pozitivnim skorom. U isto vrijeme, opća sektor poduzeća i države poslovično imaju duboko negativnu razliku financijske imovine i financijskih obveza.

Dok je država i lani produbila 'višak' obveza nad imovinom, i to sa 154 na 164 milijarde, sektor poduzeća svoj je omjer osjetno poboljšao, kako zahvaljujući povećanju (bruto) financijske imovine (sa 479 na 501 milijardu) tako i blagom smanjenju ukupnih obveza (sa 900 na 895 milijardi). Tako su im na kraju prošle godine financijske obveze premašivale imovinu za 393 milijarde kuna, dok je godinu prije negativan skor iznosio 421 milijardu.