HSS i SDSS pridružili su se nekolicini parlamentranih stranka koje su već ispunile zakonsku obvezu i objavile izvješća o donacija dobivenim u prvoj polovici ove godine, pri čemu je SDSS 'prošao' bolje, a 'seljaci' lošije nego lani. 

HSS je od donatora u prvih šest mjeseci ove godine dobio 19.200 kuna, osjetno manje od 67.000 kuna, koliko je dobio u istom razdoblju lani. Najizdašniju donaciju, 7000 kuna, dobio je od tvrtke iz Gornje Reke.

SDSS, koji u prvoj polovici prošle godine nije imao donacija, ove je godine od jednog građanina dobio 2200 kuna. 

Izvješća o donacijama ranije su objavili HNS, HSLS, IDS i HSU, a sve stranke to moraju učiniti  najkasnije do 15. srpnja.  

Obvezu su već ispoštovale i neke izvanparlamentrane stranke poput Hrvatske konzervativne stranke Ruže Tomašić koja je od donatora dobila 41.400 kuna. Gotovo polovicu tog iznosa, točnije 20.000 kuna, uplatio je Denis Bevanda, glavni tajnik Konzervativaca. 

Polugodišnje izvješće stranke objavljuju na svojim web stranicama i u njemu moraju specificirati podatke o donatoru, datumu uplate, uplaćenom iznosu donacije, odnosno o tržišnoj vrijednosti darovanog proizvoda ili usluge.

S posebnim zanimanjem čekaju se izvješća glavnih političkih aktera HDZ-a, SDP-a i Mosta NL, kako bi se vidjelo hoće li nekome od njih poći za rukom premašiti nešto više od milijun kuna, koliko je od donatora lani u prvoj polovici godine dobio HDZ. 

Po dobivenim donacijama, a radi se o 136.000 kuna,  ove godine prednjači HNS, IDS je dobio 6200, HSU  6600 kuna, HSLS je objavio da nije imao donacija. 

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Građani i tvrtke mogu kroz kalendarsku godinu jednokratno ili više puta donirati političke stranke. Fizičke osobe, dakle građani i obrti, mogu jednoj političkoj stranci u kalendarskoj godini darovati do 30.000 kuna, pravne osobe do 200.000 kuna.

Zakon precizno pobrojava tko ne smije donirati političke stranke, to su, primjerice, strane države, državna tijela, javna poduzeća, sindikati, udruge poslodavaca, vjerske zajednice, humanitrane udruge, pojedinci, obrti i tvrtke protiv kojih se vodi postupak naplate dospjelih nepodmirenih obveza prema proračunu ili zaposlenicima itd.