Nakon što su banke prenijele sve započete ovrhe na Financijsku agenciju (Fina), a učinile su to prema Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, sada bi Fina mogla vratiti bankama velik broj naloga za naplatu poreza i ostalih javnih davanja, ukupno teških više od 13,5 milijardi kuna.

Na apsurdnu mogućnost, za koju misle da je rezultat pravne zavrzlame i pogreške, ukazali su pravni stručnjaci, tumačeći prisilnu naplatu poreza nakon što je Sabor donio Zakon o izmjenama i dopunama Općega poreznog zakona. Objašnjavaju kako zakon propisuje da se svi započeti postupci vezani uz pljenidbu novčanih sredstava na računima dužnika, do njegova stupanja na snagu, provode prema pravilima “staroga” Općega poreznog zakona (NN 147/08). On pak, podsjetimo, predviđa da porezne naloge prisilno provode banke. Budući da Zakon o izmjenama i dopunama Općega poreznog zakona stupa na snagu 17. veljače te omogućava Fini da tek od tog datuma provodi prisilnu naplatu poreznih tražbina, za sve započete postupke nadležne bi bile banke. No takva dosljedna provedba novoga zakonskog rješenja poništava ulogu Fine u odnosu na sve prethodne postupke pa se očekuje očitovanje Ministarstva financija, predlagača zakona, koje će riješiti zavrzlamu. Profesor Hrvoje Kačer sa splitskoga Pravnog fakulteta, u povodu promjene Općega poreznog zakona, potvrđuje da spas može biti samo u tzv. teleološkom tumačenju. “To je kod svih novih propisa pravi spas za loše pisce propisa i omogućava da se, bez obzira na to što je i kako napisano, traži ono što je pisac htio reći”, zaključuje Kačer.

Nedoumice

‘Ipak po starome’
Profesor Kačer potvrđuje da se sve porezne ovrhe započete po propisima prije promjene Općega poreznog zakona (a ima ih kod Fine od početka godine na desetke tisuća) moraju provesti po starim propisima, a tek od stupanja na snagu ove izmjene nastupa Fina. Pametnome dosta, kaže Kačer na račun loših pisaca zakona. “Da nije mijenjan OPZ, sve bi bilo jasno i nadležnost koju ima Fina po Ovršnom zakonu bila bi neupitna”, zaključuje.