Sve veći broj radnih dozvola koje se zadnjih par godina izdaju radnicima iz dalekih zemalja otvara konačno i pitanje reguliranja međusobnih odnosa s tim državama u pogledu njihovih socijalnih prava radnika.

Filipini su, naime, prva od takvih emitivnih zemalja s kojom je Vlada formalno pokrenula postupak sklapanja ugovora o suradnji u području socijalne sigurnosti. Točnije, utvrđen je okvir za pregovaranje koji sada slijede s Filipinima, a kojima bi se, kako stoji u odluci, trebalo usuglasiti međusobne odnose oko socijalnih prava, uključujući i zdravstveno i mirovinsko osiguranje, i to obostrano, za filipinske radnike u Hrvatskoj i hrvatske radnike u Filipinima.

Takva odluka pomalo je zbunila poslodavce i agente koji posreduju u zapošljavanju radnika iz ove zemlje, jer, kažu, već sada su njihova prava izjednačena s pravima hrvatskih radnika.

Zakon o strancima definira jednak status svima koji ishode radnu dozvolu, a poslodavci, jednako kao i domaće radnike, plaćaju poreze i doprinose i za njihove plaće. Nešto je jasnija slika nakon pojašnjenja iz resornog Ministarstva rada, mirovinskog osiguranja, obitelji i socijalne politike, te filipinskog konzula u Hrvatskoj Davora Šterna.

“Strani radnici koji dolaze na rad u Republiku Hrvatsku ulaze u obvezni sustav socijalnog osiguranja Hrvatske, odnosno za njih se plaćaju doprinosi za socijalno osiguranje i prava mogu ostvariti sukladno važećim propisima Republike Hrvatske, dok sklopljeni ugovori mogu dodatno doprinijeti zaštititi tih prava”, kažu u resornom ministarstvu, a Štern dodaje kako se tek nakon sklapanja međudržavnih sporazuma i uređivanja ovih pitanja, ta prava mogu i konzumirati.

“Poslodavci radnicima iz Filipina plaćaju doprinos za mirovine, no te uplate stoje na računu u Hrvatskoj i tek po uređivanju bilateralnih odnosa ti će radnici moći uživati svoje mirovine zarađene u Hrvatskoj”, kaže Štern. Jasnije će se, dodaje, urediti brojna važna pitanja statusa, a time će se, što smatra važnim, otvoriti i širi prostor grupnim dolascima radnika pod kontrolom filipinskih poduzetnika.

Omogućit će se da tamošnji radnici u RH dođu i sa svojim poslodavcem, kaže Davor Štern/N. Žganec/PIXSELL

“Već postoje najave tvrtki koje su zainteresirane za poslove u Hrvatskoj, posebice u djelatnosti građevinarstva”, kaže Štern, te otkriva kako se za dolazak u Hrvatsku sprema i velika filipinska građevinska korporacija EEI, koja ima 26 tisuća radnika.

Organizacija dolaska filipinskih radnika jako je dobro organizirana i Filipini jako vode računa i provjeravaju uvjete rada i poslodavce kod kojih će njihovi radnici biti zaposleni…

No ovakvim ugovorom o uređivanju socijalnih prava postići će se, kaže Štern, dodatan iskorak, te omogućiti i da tamošnji gastarbajteri dolaze u Hrvatsku ne samo samostalno, preko agencija, nego s poslodavcem iz svoje zemlje, poput nekadašnjih odlazaka naših ljudi na rad u Njemačku preko Astre i Ingre.

Za nas je, pak, to dodatno važno jer po Šternovom objašnjenju, osim što olakšava mogućnost komunikacije u osjetljivim djelatnostima poput građevinarstva, ujedno smanjuje i mogućnosti odlaska iz Hrvatske, koje su nakon ulaska u Schengen prisutne.

Ukidanje viznog režima
“Ako radnik iz Filipina u Hrvatsku dolazi s poslodavcem iz Filipina, koji će voditi brigu o smještaju i svim pravima svojih zaposlenika, on neće samo tako napustiti Hrvatsku”, dodaje Štern. Ova inicijativa dijelom je i pokrenuta zbog odlazaka iz Hrvatske i potrebe da se regulira status.

Došla je, kaže on, s filipinske strane, od konzulata u RH i veleposlanstva u Beču, jer su im stizale i pritužbe filipinskih radnika zbog primjerice neisplate plaća i drugih problema kojima su bili izloženi. To nisu, napominje, masovne pojave, ali se događaju. No, pokrenuti postupak i, nada se skori ugovor dvije države, bit će pozitivan za obje strane.

Smatra to i Stjepan Jagodin, direktor Pinoy385, zagrebačke agencije specijalizirane za zapošljavanje radnika iz Filipina.

“Sklapanjem ugovora o suradnji u području socijalne sigurnosti s Republikom Filipini, Hrvatska pokazuje sve veći interes za sustavnim i ciljanim otvaranjem prema radnicima koji dolaze iz te države. Vjerujem da je ovoj odluci pridonijela i razina zadovoljstva hrvatskih poslodavaca koji su se odlučili na zapošljavanje radnika s Filipina.

Tim potezom Hrvatska ide korak dalje u nastojanjima približavanja domaćeg tržišta rada tamošnjim radnicima. Samim time, potencijalnim radnicima koji se nalaze na Filipinima, Hrvatska bi postala prihvatljivija i konkurentnija u odnosu na ostala svjetska tržišta”, poručuje Jagodin. On je uvjeren da će ta odluka Vlade dati dodatan vjetar u leđa prilikom zapošljavanja radnika s Filipina.

Stjepan Jagodin iz agencije Pinoy385 uvjeren je da će odluka Vlade pomoći prilikom zapošljavanja radnika s Filipina/PD

Sljedeći korak u približavanju i unapređenju tih odnosa bio bi po njemu i ukidanje viznog režima između dvije države, što bi uvelike pojednostavilo i ubrzalo proceduru zapošljavanja. U prosjeku, na vizu za Hrvatsku čeka se, naime, oko dva mjeseca.

Ova agencija inače je najveća u posredovanju u zapošljavanju filipinskih radnika u Hrvatskoj, akreditirana je od filipinskog ministarstva za provedbu zapošljavanja prekomorskih radnika i do sada je uspješno posredovala u zapošljavanju više od 5 tisuća radnika iz te zemlje.

Prema posljednjim službenim podacima, u Hrvatskoj je ove godine zaposleno 5,6 tisuća Filipinaca, a procjene su da u Filipinima boravi oko 50 Hrvata, čiji će status i socijalna prava također biti uređena ovim međudržavnim ugovorom. Očekivanja su, budući da su Filipinci jako zadovoljni hrvatskim poslodavcima, da će interes dodatno rasti, a osim u turizmu i uslužnim djelatnostima, otvara se sve više prostora u sektoru građevinarstva, te zdravstva i medicinske skrbi.

Primjer za Nepal i Indiju
Za sada inicijativa za uređenje odnosa i s drugim dalekim zemljama iz kojih dolazi sve više zaposlenika, poput Nepala i Indije, nije pokrenuta.

Iz Ministarstva rada poručuju da će se prava stranih radnika i nadalje nastojati zaštiti u okviru poticanja sklapanja ovakvih ugovora kojima se regulira zaštita prava iz socijalnog osiguranja, no napominju i da sklapanje ugovora o socijalnoj sigurnosti ovisi i o drugim državama iz kojih ti radnici dolaze.