Proizvođač aluminijskih profila iz Širokog Brijega Feal u Karlovcu otvara prvu tvornicu u Hrvatskoj u kojoj će do kraja godine zapošljavati stotinjak domaćih radnika iz metalske, elektro, kemijske i strojarske struke. Investiciju’ tešku’ 32 milijuna eura financirali su vlastitim sredstvima, a izgradnja je trajala oko dvije godine.

Nova tvornica smještena je u poslovnoj zoni Gornje Mekušje i prostire se na više od 17.000 m². Zašto Karlovac? Zbog dobre poslovne zone, susretljivih vlasti, dugogodišnjeg poslovanja u Hrvatskoj i karlovačke industrijske povijesti, kažu u tvrtki.

“Ovo je naša prva tvornica u Hrvatskoj i EU. To je bitno zbog otvorenih granica, ali je i poruka našim kupcima, partnerima i konkurenciji. Mi smo proizvođačka firma, tvornicu gradimo kako bi ovdje ostali duže i proizvodili kvalitetne proizvode za tržišta na kojima smo bili prisutni i dosad, a gdje ćemo svoju poziciju dodatno učvrstiti”, kazao je Damir Šimunović, direktor Feal Hrvatska.

Feal iz Širokog Brijega surađuje s brojnim tvrtkama, među kojima se ističu imena poput Siemensa i Strabaga, a više od 80 posto njihove proizvodnje izvozi se u Njemačku, Austriju i Švicarsku. Osim planova dodatnog zapošljavanja uz postojećih tridesetak radnika, cilj kompanije je omogućiti praksu za hrvatske studente i učenike prvom prilikom.

“Već dugo imamo praksu davanja stipendija za visoko stručno osposobljavanje, tu se prvenstveno radi o inženjerima strojarstva, arhitekture, građevine, ekonomije i prava. Na taj način smo najčešće crpili i kadrove. Ova tvornica imat će istu praksu. Proizvodnja je kod nas pomalo specifična pa se zaposlenici na većini radnih mjesta obučavaju kad krenu raditi”, rekao je Ante Musa, direktor Feala, novinarima prilikom obilaska tvornice.

Recikliranje podzemnih voda
Svi zaposleni prije početka rada u hrvatskom pogonu odlaze na 10 do 15 dana obuke u Široki Brijeg. Kompaniji je važno da svatko tko počne raditi u novoj tvornici “prođe sve segmente, od prvog šarafa u montiranju opreme do gotove opreme.”

Karlovačka tvornica građena je u skladu s najvišim standardima održivosti, a u pogonu se koristi napredni sustav recikliranja industrijskih voda. Na krovu hale postavljena je solarna elektrana, a paralelno se razvijaju sustavi za praćenje i optimizaciju energetske učinkovitosti s ciljem smanjenja potrošnje energije po kilogramu proizvoda za sedam posto do 2029. godine.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Iz Feala naglašavaju kako su im održivost i ekološki standardi od iznimne važnosti, tako će se sve podzemne vode koje koriste u jednom dijelu proizvodnog procesa reciklirati i prolaziti kroz pročistač prije puštanja u kanalizaciju. Priznaju ipak kako se zbog, između ostalog, ekoloških razloga nisu uspjeli kvalificirati za europske poticaje.

Šimunović nam pojašnjava: “Poticaja europskih fondova nismo imali. Nažalost, nismo mogli zadovoljiti kriterije koji su pred nas bili predstavljeni. Primjerice, jedan od njih koji nismo ispunili je ušteda električne energije. Naime, već u Hrvatskoj smo imali trgovine te samom izgradnjom tvornice ćemo naravno trošiti još više električne energije, iako smo je napravili tako da troši manje energije i na krovu imamo solarnu elektranu“.

Feal je poznat po sustavima za graditeljstvo koje proizvodi, dok im drugi segment poslovanja čine industrijski profili za automobilsku industriju, modularne sustave, brodogradnju, fotonaponske panele… Posluju već 50 godina, a aktivni su i na području obnovljivih izvora energije u matičnoj Bosni i Hercegovini.

Od 2019. godine u pogonu je vjetroelektrana Jelovača snage 36 megavata, a ove godine puštena je u rad fotonaponska elektrana Zvizdan u Ljubuškom snage 28 megavata. Održivost će biti princip koji će primjenjivati i u Hrvatskoj. “Ova investicija poruka je da industrija u Hrvatskoj ima budućnost: održivu, tehnološki naprednu i snažno usmjerenu na zajednicu”, rekao je Šimunović.

Planovi za širenje
Ulaskom na EU tržište u kompaniji vjeruju kako mogućnosti za daljnje proširenje ima, posebice na slovenskom, mađarskom i austrijskom tržištu. Šimunović je kazao da tvornica može ispuniti sve kapacitete koje građevinski sektor ima u Hrvatskoj, a istovremeno dovoljno velik da mogu pokriti i industrijske potrebe šire van granica Lijepe Naše.

Musa je istaknuo činjenicu kako su 2000. godišnje proizveli 500 tona proizvoda, a danas istu količinu realiziraju u tri dana. U karlovačkoj tvornici simbolički je velika količina opreme obojana u crveno, bijelo ili plavo, tri boje prisutne na hrvatskoj zastavi.

Sudjelovanjem u poslovnoj utakmici unutar eurozone, sada ih zahvaćaju i vanjskopolitički problemi s kojima se EU bori, poput carina koje je uveo američki predsjednik Donald Trump.

“Američke carine sigurno su jedan od utjecajnih globalnih faktora koji će napraviti pomutnju na europskom tržištu. Već se osjeća manja potražnja i pad cijene aluminija na burzama, kao i negativan odnos tečaja dolara i eura. Ukoliko se nastave trgovinski ratovi sigurno će negativno utjecati, no treba vidjeti što će biti u budućnosti”, rekao je Musa.