Ugovor o etičkom oglašavanju lijekova kojeg je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ponudio farmaceutskim kompanijama samo je izlika za uvođenje harača industriji od koje bi u veljači država mogla ubrati milijune kuna zbog povećanog prihoda od prodaje lijekova na domaćem tržištu. To nema veze s etičkim oglašavanjem koje je već regulirano zakonima i pravilnicima u Hrvatskoj te u svakoj farmaceutskoj tvrtki. Umjesto harača treba provoditi već postojeće zakone, a ne zbog nekolicine prijestupnika kažnjavati cijelu industriju.

Kreću pregovori
To su otprilike argumenti s kojima će na pregovore s HZZO-om doći predstavnici proizvođača, odnosno Hrvatske udruge proizvođača inovativnih lijekova. Ministarstvo zdravstva nužnost potpisivanja ugovora obrazlaže činjenicom da doktore u Hrvatskoj obilazi bar 700-tinjak stručnih suradnika, zbog čije ažurnosti u promociji lijekova raste potrošnja. Ugovorom će se urediti siva zona između doktora i industrije, tvrdi ministar zdravstva Darko Milinović. Predstavnici proizvođača pokušat će srušiti ugovor, a neslužbeno se doznaje da će u slučaju da im se potpisivanje nametne, proizvođači razmisliti i o pokretanju ustavne tužbe protiv HZZO-a. Prijedlog ugovora o etičkom oglašavanju između ostalog propisuje da će tvrtke zbog smanjenja učinkovitosti liječnika u radu s pacijentima morati HZZO-u platiti paušal od tri posto ukupnog troška koji je HZZO-a imao za određene lijekove.

HZZO i tužitelj i porota
Nadalje, platit će 15 posto od ukupnog porasta troška HZZO-a ako je do porasta potrošnje određenog lijeka došlo zbog promidžbe lijeka koja nije dopustiva. Najzanimljivije je to što upravo HZZO utvrđuje zašto je došlo do porasta potrošnje. Kad bi se ugovor potpisao, već u veljači kompanije bi zbog povećanja prihoda od prodaje mogle u proračun uplatiti navedena sredstva, a spekulira se da bi se iznos mogao brojati u milijunima kuna.Proizvođači tvrde da su se uvijek zalagali za etičko reguliranje odnosa farmaceuta i liječnika te da standardi koji su već ugrađeni u njihovo poslovanje premašuju ove koje sad predlaže HZZO. No, nameti koji se svrstavaju pod etiku nisu im prihvatljivi. Doktori tvrde da je problem koji Ministarstvo želi otvoriti kroz ovaj ugovor samo “spin” koji odvraća pažnju od većih problema, uključujući korupciju. “Zašto ne uvedu ista pravila za medicinsku opremu na kojoj se vrti veći novac i ne kažnjavaju kršenja zakona o oglašavanju lijekova koja vidimo u medijima”, kaže liječnik koji je želio ostati neimenovan. I drugi s kojima smo razgovarali tvrde da suradnju sa stručnjacima uvelike definiraju i sami doktori koji mogu i odbiti stručnog suradnika ako imaju punu čekaonicu. “Stručni suradnici nisu prodavači ili akviziteri, već liječnici i farmaceuti koji jednom ili dva puta tjedno obilaze liječnike i daju nam informacije o novim proizvodima, izmjenama na listama lijekova, nuspojavama ili donose studije. Pritom su mnogo brži od državnih službi i agencija. To je petnaestak korisnih minuta koje povećavaju našu učinkovitost. Nema tu posebnih darova”, kaže Mario Malnar, čelnik udruge obiteljskih liječnika KoHom koji je 2009. ipak dobio putovanje na dijabetološki kongres u Osijeku. Inače, KoHom je predložio Ministarstvu osnivanje fonda za edukaciju liječnika koja bi se punila od niskog postotka prihoda svih koji sudjeluju u proizvodnji i prodaji lijekova, uključujući proizvođače veledrogerije te ljekarnički sektor.