Vukovarsko-srijemska županija kreće u projekt udruživanja proizvođača crne slavonske svinje – fajferice, a u tom će im pomoći i 150.000 eura koji su dobili u sklopu EU projekta LENA – Lokalno gospodarstvo i zaštita prirode u području Dunava, a aplicirala ga je ta županija u suradnji s profesorom s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku Vladimirom Margetom.

Radi se o projektu uzgoja fajferice u zaštićenom području Natura 2000. Ivan Domac, voditelj projekta u Vukovarsko-srijemskoj županiji objasnio nam je kako na njezinu području već sada ima 125 proizvođača koji će u sklopu ovog projekta proći intenzivnu edukaciju o proizvodnju, radit će se na njezinu ujednačavanju, marketinškom osmišljavanju i promociji proizvoda od crne slavonske svinje, a predviđena je i gradnja ogledne farme u Borovu u sklopu koje će se održavati edukacije. Končan cilje je osnivanje proizvođačka organizacija, objasnio nam je Ivan Domac.  Vladimi Margeta tvrdi kako je uzgoj fajferice izvrsna šansa za revitalizaciju proizvodnje ove sorte svinja u Slavoniji i Hrvatskoj koje na tržištu postižu cijenu i do 30% veću od standardnih sorti svinja. Cijena tovljenika kreće se od 17 do 18 kuna, dok je za konvencionalne sorte od 12 do 13 kuna za kilogram, dok je za prasad cijena i do 25 kuna, a običnih prasadi do 15 kuna.

"Zasad je službeno u Hrvatskoj registrirano oko 1500 komada krmača crne slavonske svinje i 300 nerasta, no pretpostavka je ih je dvaput više", kaže Margeta. Interes za njihov uzgoj je sve veći te postoji ogroman potencijali da se ova proizvodnja podigne i postane jedna od profitabilnijih proizvodnji u Slavoniji, poveća  zapošljavanje i poboljša život u ovim ruralnim sredinama. Španjolska je prije 30 godina krenula u proizvodnju crnih svinja sa samo 250 komada krmača, a sada su stigli na 3,2 milijuna komada. "Svima je poznato koliko je meso i proizvodi od crne svinje kvalitetnije i traženije, a uvjeren sam da takav rast, kao što ga je napravila Španjolska, možemo napraviti i mi", dodaje Margeta. LENA je međunarodni projekt u koji je uključeno devet zemalja podunavske regije (uz Hrvatsku i Njemačka, Austrija, Slovenija, Madžarska, Srbija, Rumunjska, Bugarska i Ukrajina).

Započeo je 1. siječnja 2017., a završava 30. lipnja 2019. Ukupni budžet je 2.456.290,72 eura. Ivan Domac kaže kako bi se ukupno trebalo provesti 375 sati edukacija. Iz projekta će se financirati i formiranje ogledne farme (na osnovi 20 rasplodnih krmača i jednog nerasta) u tradicijskom sustavu proizvodnje (ekstenzivno držanje na pašnjacima), a ovakav način držanja crne slavonske svinje (na otvorenome) specifičan je za područje istočne Hrvatske, a rezultira proizvodnjom tovljenika visoke kakvoće mišićnog i masnog tkiva kao izvrsne sirovine za preradu u tradicionalne proizvode s dodanom vrijednošću. Cilj je ujednačiti proizvodne parametre u sustavu uzgoja crne slavonske svinje, koji su sada dosta različiti.

To podrazumijeva osmišljavanje tipskih objekata, definiranje selekcijskih kriterija, definiranje minimalne potrebne površine pašnjaka za uzgoj, provedbu biosigurnosnih mjera – ograde, dezinfekcijske barijere, zdravstvena zaštita i dr. "Konačan cilj je osnivanje proizvođačke organizacije koja bi trebala utjecati na proizvodnju većih količina tradicionalnih proizvoda od crne slavonske svinje, dodane vrijednosti i ujednačene kvalitete te zajednički nastup na tržištu s ciljem postizanja veće dohodovnosti svakog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva", ističe Domac.

 Margeta ističe kako je važna i izrada marketinške strategije koja bi osigurala prepoznatljivost fajferice. Ogledna farma radit će se na farmi proizvođača Brune Bolda u Borovu koji ima 300 komada fajferica i planira podizati proizvodnju. Kaže kako ona osigurava dugoročno veću dohodovnost OPG-ova budući da potražnja za takvim proizvodima kontinuirano raste.  "Krajnji cilj je sprječavanje razvoja visokointenzivne industrijske poljoprivredne proizvodnje koja ima negativne učinke na okoliš i zapošljavanje ljudi u ruralnim područjima", kaže Bold. 

Prekogranična suradnja

Turistički potencijal
LENA je zamišljena kao integrirani međuregionalni projekt. Rezultati dobiveni u Vukovarsko-srijemskoj županiji mogli bi se u budućnosti primijeniti i u Srbijiji i Mađarskoj, jer su ondje slični klimatsko-geografski uvjeti, a imaju autohtone pasmine svinja, koje se uzgajaju na gotovo identičan način kao i crna slavonska. Dobra poveznica između zemalja mogla bi biti i s turističkim biciklističkim stazama na čijim punktovima bi se mogli postaviti štandovi s ponudom proizvoda od crne slavonske i drugih svinja uzgojenih na tradicionalni način, čime bi se dunavska regija prezentirala kao vrhunska turistička i gastronomska destinacija.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost