Zastupnica Republike Hrvatske na Europskom sudu za ljudska prava (ECHR) Štefica Stažnik ocijenila je kako je za hrvatske štediše vrlo važna današnja presuda tog suda da je Slovenija odgovorna za povrat stare devizne štednje štedišama podružnica Ljubljanske banke izvan Slovenije, a Srbija za povrat štedišama Invest banke izvan Srbije.

>>> Slovenija odgovorna za povrat štedišama Ljubljanske banke

>>> Slovenija će se žaliti na presudu o štedišama

>>> 'Presuda o starim štedišama pogrešan signal Hrvatskoj'

>>> Ljubljanska banka: Lesara brine što Vlada nije objavila što je konkretno dogovorila sa Slovenijom

Zastupnica Stažnik ističe kako je riječ o "pilot-presudi" kojom je sud u Strasbourgu utvrdio sustavni problem postupanja Slovenije i Srbije sa starom deviznom štednjom u njihovim bankama.

Dvojica štediša Ljubljanske banke i jedan štediša Invest banke tužili su BiH, Hrvatsku, Sloveniju, Srbiju i Makedoniju, a sud je presudio da su od svih tuženih država samo Slovenija i Srbija odgovorne za povredu ljudskih prava štediša, i to prava na mirno uživanje vlasništva, to jest raspolaganje svojom ušteđevinom, te prava na učinkovito pravno sredstvo jer nacionalni pravni sustavi tih država nisu omogućili štedišama povrat njihove štednje.

Stažnik ističe kako je presuda važna i za štediše koji nisu podnijeli zahtjev Europskom sudu ili je njihov zahtjev na sudu ali o njemu nije odlučivao.

Inovativna platforma

Hrvatska želi više gostiju visoke platežne moći

Brže i jednostavnije

Digitalizacija procesa pacijenta: Od naručivanja do praćenja – sve na jednom mjestu

Naime, objašnjava zastupnica Republike Hrvatske na ECHR-u, sud je naložio odgovornim državama da u roku od šest mjeseci od konačnosti presude učine sve kako bi podnositeljima zahtjeva, to jest tužiteljima, ali i svim drugim štedišama u istom položaju omogućile povrat tzv. stare devizne štednje po istim uvjetima po kojima su povrat ostvarili štediše tih banaka na području Slovenije i Srbije u svim podružnicama slovenskih i srbijanskih banaka neovisno o njihovoj lokaciji i državljanstvu štediša.

Presudom je, kaže Stažnik, obuhvaćeno 1650 predmeta i ukupno oko 8000 štediša koji su se obratili sudu.

No, presuda se ne odnosi na štediše kojima je staru deviznu štednju isplatila bilo koja druga država sljednica, među njima i na štediše zagrebačke podružnice Ljubljanske banke kojima je Hrvatska u cijelosti isplatila staru deviznu štednju. Oni kojima je isplaćen samo dio imaju pravo od Slovenije potraživati razliku, objasnila je te dodala da je sud na ime naknade za povrede prava podnositeljima dosudio svakome po 4000 eura.

"Što se tiče ostalih štediša u istom položaju, sud je istaknuo kako zasad nema potrebe naložiti Sloveniji i Srbiji da i njima osigura naknadu za kršenje Konvencije. Međutim, ako jedna od država ne izvrši ovu presudu, sud može ponovno razmotriti pitanje naknade u nekom budućem predmetu protiv te države", rekla je za Hinu Štefica Stažnik.

Napomenula je i kako je "do proteka roka za izvršenje presude" sud odlučio prekinuti razmatranje svih ostalih predmeta s tim u vezi.

Presuda će postati konačna protekom roka od tri mjeseca ako nijedna od stranaka ne podnese zahtjev za preispitivanje predmeta pred velikim vijećem suda ili ako takav zahtjev ne bude prihvaćen.

U slučaju pravomoćnosti presude slijedi njezino izvršenje koje nadzire Odbor ministara Vijeća Europe.

Iz Slovenije su već najavili podnošenje žalbe.

Po ranije objavljenim podacima Hrvatske narodne banke, ukupna štednja hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci je iznosila 420 milijuna eura, od čega je Hrvatska u svoj javni dug kasnije preuzela 260 milijuna eura, dok dio od 130.000 štediša i dalje od Ljubljanske banke izravno potražuje 160 milijuna eura (glavnica bez kamata).