Hrvatska se posljednjih godina nalazi u središtu financijske ofenzive kakva dosad nije viđena, s milijardama eura koje se slijevaju iz različitih europskih izvora. Samo je prošle godine financiranje Grupe Europske investicijske banke (EIB) u zemlji dosegnulo rekordnih 1,24 milijarde eura, što je gotovo trostruko povećanje u odnosu na godinu prije. Tome treba pridodati i goleme tranše iz Fonda za oporavak i otpornost, iz kojeg Hrvatska ukupno treba povući deset milijardi eura bespovratnih sredstava i zajmova. Taj novac, kako se često ističe, namijenjen je modernizaciji željeznica, zelenoj tranziciji, digitalizaciji javne uprave i jačanju konkurentnosti gospodarstva. No, dok su medijski naslovi puni priča o stotinama milijuna eura za strateške projekte, postavlja se pitanje koliki iznosi zapravo mogu doći do “običnog” čovjeka ili malog poduzetnika.

Pomoć ili zamjena

Istraživanje Europske središnje banke u pet tisuća europskih tvrtki šalje umirujuće poruke

Iako se čini da su najveći iznosi rezervirani isključivo za državu i velike korporacije, analiza dostupnih natječaja i programa potpora otkriva potpuno drugačiju sliku. Daleko od očiju javnosti, postoje programi koji nude pojedinačne, bespovratne potpore koje dosežu desetke tisuća eura, a usmjereni su na rješavanje ključnih problema društva poput demografske obnove, poticanja poljoprivrede i samozapošljavanja. Ti su iznosi često veći od višegodišnje prosječne plaće u Hrvatskoj i predstavljaju stvaran vjetar u leđa za one koji ih uspiju dobiti. Dok se veliki sustavi bore s kompleksnim procedurama za povlačenje europskog novca, ovi manji, ali izdašni programi, pokazuju kako se financijska sredstva mogu izravno usmjeriti na poticanje života i rada izvan velikih urbanih središta.

Apsolutni rekorder u kategoriji pojedinačnih potpora fizičkim osobama dolazi iz sektora koji je od strateške važnosti za budućnost zemlje, a to je poljoprivreda. Mladi poljoprivrednici, odnosno osobe do četrdeset godina starosti koje preuzimaju ili osnivaju poljoprivredno gospodarstvo, kroz natječaje iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike mogu ostvariti nevjerojatnih 75.000 eura stopostotno bespovratnih sredstava. Ta je potpora namijenjena kupnji zemljišta, mehanizacije, izgradnji ili opremanju objekata, čime se izravno potiče ostanak mladih u ruralnim područjima i osigurava generacijska obnova sela. Uzmemo li u obzir da je riječ o jednokratnoj uplati koja ne zahtijeva povrat sredstava, jasno je da se radi o najizdašnijoj pojedinačnoj financijskoj injekciji koju pojedinac u Hrvatskoj trenutačno može dobiti od države.

Odmah uz bok poljoprivrednicima nalaze se lokalne samouprave koje su demografsku krizu odlučile rješavati vlastitim, iznimno izdašnim mjerama. Iako ne doseže iznos potpore za mlade poljoprivrednike, rekorder po visini jednokratne naknade za rođenje djeteta je Općina Vir. Ova otočna općina za peto i svako sljedeće dijete u obitelji isplaćuje čak 26.000 eura, doduše kroz višegodišnje razdoblje, kako bi motivirala obitelji na ostanak. Visokim iznosima prate je i Grad Novska te Grad Imotski, koji za treće dijete isplaćuju po 10.000 eura. Posebno se ističe i Općina Sali na Dugom otoku, koja s gotovo 8.000 eura potpore već za prvo dijete drži nacionalni rekord, pokazujući da se borba za opstanak u manjim sredinama vodi konkretnim financijskim poticajima.

Poticaji za poduzetnike i povratnike

Značajne potpore dostupne su i onima koji se odluče zakoračiti u poduzetničke vode. Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) kroz svoju mjeru za samozapošljavanje nudi poticaje koji u određenim slučajevima mogu doseći i 27.000 eura. Osnovni iznos potpore kreće se do 15.000 eura, ovisno o djelatnosti, no može se značajno povećati. Primjerice, ako je poslovna ideja usmjerena na zelenu ili digitalnu tranziciju, dodaje se još 5.000 eura. Dodatnih 7.000 eura mogu dobiti povratnici iz inozemstva ili osobe koje zbog posla sele unutar Hrvatske u slabije razvijena područja kroz mjeru “Biram Hrvatsku”, što ukupni iznos podiže na spomenutih 27.000 eura. Cilj je jasan: ne samo potaknuti otvaranje novih tvrtki, već i privući radnu snagu natrag u domovinu.

Od energetike do rodiljnih naknada

U kontekstu velikih iznosa važno je spomenuti i energetsku obnovu zgrada. Iako je apsolutno najveći pojedinačni iznos potpore od čak 12 milijuna eura rezerviran za projekte obnove zgrada javnog sektora, značajna sredstva dostupna su i građanima. Potpore za energetsku obnovu obiteljskih kuća često pokrivaju do 60 ili čak 80 posto investicije, što za mnoge obitelji znači uštedu od nekoliko desetaka tisuća eura. Na kraju, iako se ne radi o jednokratnoj potpori, važno je istaknuti i značajno povećanje naknada za roditeljski dopust, čiji je maksimalni iznos od ožujka 2025. skočio na 3.000 eura neto mjesečno. Za roditelje s višim primanjima to znači mogućnost primanja pune plaće tijekom prvih šest ili osam mjeseci djetetova života, što predstavlja golemu financijsku podršku i demografsku mjeru koja izravno utječe na kućne budžete.