Nacionalni program reformi za ovu godinu, koji će biti predstavljen na sjednici Vlade u četvrtak, donosi niz reformskih mjera u deset glavnih reformskih područja, a  sve u cilju da se sukladno i preporukama Vijeća Europske unije riješe strukturni problemi s kojima se suočava Hrvatska.

Prema dosad poznatim podacima koji se mogu iščitati iz istupa pojedinih ministara, kao i iz prijedloga proračuna za ovu godinu, Vlada bi Europskoj komisiji do kraja travnja trebala poslati dokument u kojem predlaže deset glavnih reformi.

To su reforma zdravstvenog i mirovinskog sustava te javne uprave, kurikularna reforma, efikasnije upravljanje javnim poduzećima, smanjenje nestrateške državne reforme, pravedniji sustav dodjele socijalnih naknada, uređenje zemljišnih knjiga, veće ulaganje u istraživanje i razvoj te uklanjanje prepreka poslovanju.

U zdravstvenom sustavu predviđene su primjerice izmjene u sustavu dopunskog zdravstvenog osiguranja kako bi se povećali prihodi kroz veću cijenu police, o čemu je već govorio ministar zdravlja Dario Nakić. Tu je i reforma bolničkog sustava kroz funkcionalno povezivanje bolnica, reformu hitne medicine i racionalizacija nezdravstvenih usluga u bolnicama te reforma primarne zdravstvene zaštite i organizacija palijativne skrbi. Time se želi financijski stabilizirati zdravstveni sustav, odnosno riješiti problem dospjelih neplaćenih obveza koje sada iznose oko 2,5 milijarde kuna.

U mirovinskom sustavu Vlada će, kako se očekuje, predložiti skraćenje roka za produljenje dobi za odlazak u punu starosnu mirovinu sa 65 na 67 godina te za izjednačenje dobi odlaska u mirovinu za muškarce i žene. Skratio bi se i rok za podizanje dobi za odlazak u prijevremenu mirovinu sa 60 na 62 godine, a prepolovio bi se i broj zanimanja kod kojih se ostvaruje beneficirani radni staž. Vlada time želi smanjiti priljev novih umirovljenika te ublažiti pritisak na državni proračun, a sve te najave već su izazvale negodovanje sindikata.

Najavljivana reforma javne uprave trebala bi, pak, uključivati novi sustav plaća, jedan kolektivni ugovor za državne i javne službenike, smanjenje broja agencija, jačanje sustava e-Građani te uvođenje sustava e-Poslovanje. Želi se, naime, postići veća pravednost u politici plaća, bolja učinkovitost rada državnih i javnih službenika, smanjenje rashoda i u konačnici podizanje kvalitete javnih usluga.

 U programu reformi trebao bi se naći i efikasniji način upravljanja javnim poduzećima, primjerice kroz odabir članova uprava i nadzornih odbora tih poduzeća javnim natječajima, ali i praćenje rada javnih poduzeća, za što bi bio zadužen Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI). Jedan od ciljeva tih reformskih mjera bilo bi da politika vlasnika, odnosno države prema poslovanju tih poduzeća postane jasnija i usklađenija, a da se istodobno smanje mogući rizici poslovanja tih tvrtki za proračun.

 U dijelu državne imovine koja nije strateška, pak, više su puta najavljivane prodaje npr. stanova, poslovnih prostora, zemljišta, ali i poslovnih udjela u trgovačkim društvima koja se ne nalaze na popisu strateških. Time se samo u ovoj godini planira u proračun uprihodovati najmanje 500 milijuna eura te na taj način djelovati i na smanjenje javnog duga, o čemu je u više navrata govorio i premijer Tihomir Orešković.

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Nastavit će se i sa smanjivanjem tzv. parafiskalnih nameta, prema ranijim najavama za 300-tinjak milijuna kuna, a kako bi se smanjilo opterećenje gospodarstva i poboljšala poduzetnička klima u zemlji. Poduzetnicima bi trebalo pomoći i najavljeno sređivanje stanja u zemljišnim knjigama, posebice spajanje zemljišnih knjiga i katastra, što se očekuje već u drugoj polovini ove godine, a jedan je od preduvjeta da se u idućim godinama uvede porez na nekretnine.

Konkurentnost hrvatskog gospodarstva trebala bi povećati i provedba Strategije pametne specijalizacije, odnosno usmjeravanje ulaganja na područja s najvećim potencijalom za gospodarski rast, ali i značajan rast iznosa sredstava iz EU fondova od 664 milijuna eura koji su Hrvatskoj na raspolaganju.

Temelj za povećanje pravednosti i učinkovitosti socijalnih naknada, pak, trebalo bi biti uvođenje imovinskog, odnosno dohodovnog cenzusa, ali i limita za akumuliranje socijalnih naknada.

Sukladno najavama, u Programu reformi trebala bi se naći i kurikularna reforma, čije se eksperimentalno uvođenje predviđa već od slijedeće školske godine, a želi se postići bolja povezanost obrazovanja s potrebama društva i gospodarstva.