Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i GfK Centar za istraživanje tržišta predstavili su danas rezultate prvog istraživanja o udjelu troškova za energiju u ukupnim prihodima kućanstava u Hrvatskoj. Rezultati istraživanja ukazali su na to da je udio kućanstava koji troše više od 10 posto svojih prihoda na osnovne energetske potrebe u Hrvatskoj vrlo velik, preciznije, 63 posto, dok je u većini drugih zemalja Europske unije (EU) prosjek na razini 10-40 posto. Ukoliko se granica udjela troškova energije u prihodima postavi više – na 20 posto, u tu kategoriju spada 21 posto kućanstava, što je usporedivo sa stopom siromaštva u Hrvatskoj (prema izvještaju DZS, 21,2 posto kućanstava se smatra siromašnim). I drugi statistički pokazatelji za Hrvatsku dodatno pojačavaju zaključak da je pristupačnost energije izazov za mnoga kućanstva. Na primjer, gotovo 10 posto kućanstava u Hrvatskoj ne mogu adekvatno zagrijati svoje domove u najhladnijim mjesecima u godini, a više od 26 posto kućanstava kasni s plaćanjem svojim mjesečnih računa za energente.

„Danas smo izložili ove rezultate ne da bismo upirali prstom na ikoga i tražili krivca, već kako bismo osigurali forum na kojem bi prezentirali mnoge mjere koje se već poduzimaju kako bi se ovaj izazov osvijestio i kako bismo predložili neka nova moguća rješenja,“ rekla je Louisa Vinton, stalna predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj. „U osnovi, moguća rješenja grupirali smo u četiri kategorije: prva – povećanje prihoda kućanstava, što izravno ovisi o pokretanju gospodarskog rasta; druga – smanjivanje cijena energenata kroz veću tržišnu konkurentnost; treća – povećanje energetske učinkovitosti u kućanstvima; i četvrta – povećanje učinkovitosti pomoći koju država osigurava za ugrožena kućanstva.“

Kod mjerenja udjela kućanstava koja troše (po međunarodnim standardima) prevelik dio svojih ukupnih prihoda kako bi zadovoljili svoje energetske potrebe, često se koristi pojam energetsko siromaštvo (eng. energy poverty), odnosno nedostatnost goriva (eng. fuel poverty), no budući da se ovi pojmovi definiraju na više različitih načina u Europi i svijetu, u Hrvatskoj se koristio pojam mjerenja energetske pristupačnosti. Jedna od metodologija za mjerenje pristupačnosti energije i usporedbu među različitim zemljama je metodologija iz Ujedinjenog Kraljevstva, po kojoj je energetski siromašno kućanstvo ono koje troši više od 10% svojih prihoda na energente. Dok je porast cijene energenata glavni čimbenik pada pristupačnosti energije, dugotrajna ekonomska kriza je dodatno pogoršala problem pa je tako broj ljudi koji su 2007. trošili više od 10% prihoda bio 42%, a prošle godine je narastao na 63%.