Ove ćemo godine u uskrsnom tjednu potrošiti oko 1,6 milijarda kuna, a građani će za skromniju uskrsnu košaricu izdvojiti oko 550 kuna te za bogatiju 1500 kuna, procjene su Hrvatske gospodarske komore (HGK).

"Ove ćemo godine u uskrsnom tjednu potrošiti oko 1,6 milijarda kuna – pokazuje analiza podataka koji se odnose na fiskalizaciju i iznose računa", istaknula je pomoćnica direktorice Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić, dodajući da prosječno hrvatsko kućanstvo tada potroši oko 15 posto više nego u običnom tjednu tijekom godine.

Analiza podataka Porezne uprave koji se odnose na fiskalizaciju, usporedbu broja izdanih računa i iznosa računa, u uskrsnom tjednu u protekle tri godine – 2014., 2015. i 2016. godine, jednoznačno upućuje na to da je potrošnja građana prema navedenim parametrima najveća u vikendu prije samog Uskrsa, navode iz HGK u priopćenju.

Ipak, tradicionalno je najveća potrošnja u uskrsnom tjednu, i to u petak i u subotu, što pokazuju podatci analizirani u protekle tri godine.

"Kad je riječ o uskrsnoj potrošnji i blagdanskom stolu, njegov se sadržaj prati od Velikog petka do Uskrsnog ponedjeljka te se dijeli u tri kategorije: skromniji, srednji i bogati. Razlika je tih triju košarica u vrsti, a s time u vezi i cijeni glavnih namirnica u njoj. Tako se procjenjuje da će skromnija košarica ove godine stajati oko 550 kuna, srednja oko 1000 kuna, a bogata 1500 kuna", ističe Ravlić.

Dodaje da se sadržaj triju košarica najviše razlikuje po vrsti i cijeni glavnih namirnica, točnije ribi i mesu te uvrštenosti slastica, grickalica i pića, koji su gotovo kao kategorija luksuznih proizvoda sadržani u bogatoj i, u malo manjoj mjeri, srednjoj potrošačkoj košarici, a u skromnoj su izostavljeni. 

Bogata košarica, u skladu s tradicijom, sadržava skuplju ribu i meso, kao što su bakalar, šunka i janjetina, a srednja sadržava oslić, rolanu šunku i odojak. U skromnijoj košarici to zamjenjuju jeftinije namirnice kao što su srdele i svinjska lopatica. U bogatoj i srednjoj košarici za juhu će se naći junetina, a u skromnoj piletina ili mlada kokoš, objašnjavaju iz Komore. 

"HGK poziva građane da vode računa o tome da na uskrsnome blagdanskom stolu bude što više hrvatskih proizvoda jer kupnjom domaćih proizvoda štitimo vlastitu proizvodnju i potičemo rast gospodarstva", poručila je Ravlić.

nije znanstvena fantastika

180 uređaja povezano u jedan sustav: U Zagrebu možete vidjeti kako izgleda dom koji misli umjesto vas

Neplaćeni računi

83 posto hrvatskih tvrtki ima isti problem: Kupci kasne s plaćanjem, a posljedice se šire cijelim lancem

Iz Komore se u priopćenju o uskrsnoj košarici osvrću i na danas objavljene podatke Državnog zavoda za statistiku o realnom rastu prometa od trgovine na malo u veljači za 5,7 posto u odnosu prema veljači prošle godine, a na mjesečnoj razini, u odnosu prema siječnju ove godine, realni rast bio je 3,6 posto (sezonski i kalendarski prilagođeni podatci).

"Tim godišnjim rastom nastavljen je trend kontinuiranih povoljnijih kretanja koja se bilježe od rujna 2014. Spomenuti dvogodišnji uzlazni trend maloprodajnog prometa djelomično je rezultat većeg pouzdanja potrošača, a određeni utjecaj imala je i povoljnija promjena oporezivanja plaća od početka 2015. godine. Nova je porezna reforma također imala određeni utjecaj na ostvareni godišnji rast prometa u siječnju", ističu iz HGK.

Analitičari Komore, nakon rasta od četiri posto prošle godine, i ove godine očekuju pozitivni trend kretanja prometa u trgovini na malo.

No, istodobno primjećuju kako je maloprodajni promet još oko 11 posto niži od razine iz 2008., godine prije krize. Ako ovogodišnja stopa rasta bude imala istu brzinu kretanja kao i prošlogodišnja, razina prometa iz godine prije krize dosegnut će se tek 2019. godine, napominju iz HGK.