Mnogi hrvatski radnici još uvijek nedovoljno poznaju drugi mirovinski stup, iako u njemu obvezno sudjeluju već više od dva desetljeća. Često ne provjeravaju stanje svoje štednje niti prinose fondova kojima je povjerena njihova kapitalizirana ušteđevina.

DVA PUTA GODIŠNJE

Uskoro se pomiču kazaljke na satu, evo tko će od toga moći i zaraditi

Za razliku od prvog stupa, koji počiva na međugeneracijskoj solidarnosti gdje današnji radnici financiraju sadašnje umirovljenike, drugi stup temelji se na individualnoj odgovornosti i osobnom računu svakog osiguranika.

Od ukupnih 20 posto doprinosa za mirovinsko osiguranje koji se izdvajaju iz bruto plaće, 15 posto ide u prvi stup, a preostalih 5 posto izravno na osobni račun u sustavu REGOS-a. Taj iznos obračunava i uplaćuje poslodavac, pa je važno povremeno provjeriti jesu li uplate redovite i točne u odnosu na plaću i radni staž, piše Lika Online.

Prilikom ulaska u svijet rada svaki građanin može odabrati jedan od tri tipa obveznih mirovinskih fondova koji se razlikuju po stupnju rizika i strategiji ulaganja. Fondovi kategorije A namijenjeni su mlađim osiguranicima jer ulažu veći dio imovine u dionice, nude veći potencijalni prinos, ali i veće oscilacije vrijednosti. Najveći broj osiguranika nalazi se u uravnoteženoj kategoriji B, dok je kategorija C najkonzervativnija i uglavnom je namijenjena osobama blizu mirovinske dobi jer osigurava veću stabilnost. Ako se fond ne odabere samostalno, sustav automatski dodjeljuje kategoriju B.

Stanje na osobnom računu danas se može provjeriti za samo minutu putem portala e-Građani. Nakon prijave uz mToken ili drugu vjerodajnicu dovoljno je pronaći uslugu REGOS-a, gdje su vidljivi ukupni iznos u eurima i kronološki prikaz svih dosadašnjih uplata, što služi i kao potvrda da poslodavac uredno izvršava obveze.

Obvezni mirovinski fondovi upravljaju imovinom od oko 27 milijardi eura (podaci s kraja siječnja 2026.). U 2025. godini fondovi su ostvarili dobre rezultate: kategorija A prosječno oko 16 posto, B oko 8-9 posto, a C oko 2 posto. Dugoročno gledano, kategorija A pokazuje najveće prosječne godišnje prinose (8-9 posto u posljednjih deset godina), što naglašava važnost dugoročnog pristupa i mogućnosti promjene kategorije za mlađe osiguranike.Redovita provjera stanja i aktivno upravljanje štednjom ključni su za bolju mirovinu u budućnosti.