Prosječna neto plaća u Hrvatskoj kreće se oko 6200 kuna što znači da je oko 1200 kuna manja od ciljanih tisuću eura, ali taj iznos primanja zarađuje manje od trećine ukupno zaposlenih.

Kako piše Večernji list, povećanje prosječne plaće na tisuću eura značilo bi da prosječna plaća mora skočiti za najmanje 20 posto, a to je gotovo nemoguće ostvariti isključivo rasterećenjem rada – porezom na dohodak već su maksimizirani efekti na kupovnu moć. Većina građana, naime, podizanjem osobnog odbitka na 3800 kuna ne plaća porez na dohodak. Procjena je da više od 900 tisuća zaposlenih i umirovljenika ne plaća ni kunu tog poreza. Dio zaposlenih koji ne plaćaju spomenuti porez ujedno su i oni koji najviše emigriraju iz ekonomskih razloga s obzirom na to da imaju niska primanja.

Naime, podaci Ministarstva financija pokazali su da je u Hrvatskoj tek 17 posto odnosno oko 250 tisuća onih koji imaju neto plaću veću od 7000 kuna. Ostali zaposlenici, odnosno 1,3 milijuna ljudi koji rade u Hrvatskoj imaju plaću nižu od tog iznosa. Da bi se njima plaće povećale, potrebna je kombinacija rasta ekonomije, konkurentnosti i profitabilnosti privatnog gospodarstva koje ne može biti bez intenzivnih reformi javnog sektora. Gospodarstvo se, da bi bilo uspješnije, a i isplaćivalo veća primanja, mora rasteretiti, ali da bi to država mogla napraviti, ona mora ozbiljno srezati svoje troškove.