U Finskoj, koja je posljednjih godina najsretnija država svijeta, uz visoko povjerenje građana u vladu izražen je osjećaj građanske solidarnosti i povjerenja među ljudima.
Prema UN-ovoj ljestvici sreće Hrvatska je na 59. mjestu od 146 zemalja, piše u ponedjeljak Večernji list, navodeći da nas spašavaju još uvijek bliski međuljudski odnosii druženje uz kavice.
Svaki početak Nove godine pojedince i države navodi na preispitivanje dobrih i loših stvari koje su ostavili iza sebe, s nadom da ih čeka bolja godina.
Prema UN-ovoj ljestvici sreće Hrvatska je na 59. mjestu od 146 zemalja, piše u ponedjeljak Večernji list, navodeći da nas spašavaju još uvijek bliski međuljudski odnosii druženje uz kavice.
Svaki početak Nove godine pojedince i države navodi na preispitivanje dobrih i loših stvari koje su ostavili iza sebe, s nadom da ih čeka bolja godina.
Hrvatska se, naravno, ne može ni blizu usporediti s osam najsretnijih zemalja svijeta u 2022. – Finskom, Danskom, Islandom, Nizozemskom, Luksemburgom, Švedskom, Izraelom i Novim Zelandom.
A i 2021. prema UN-ovu istraživanju sreće “World Happiness Report” bili smo tek na 59. mjestu među 146 zemalja.
Ako se po nizu parametara, od BDP-a po glavi stanovnika, socijalne potpore, zdravog životnog vijeka, velikodušnosti, percepcije korupcije, slobode donošenja vlastitih odluka ne možemo ubrojiti među najsretnije zemlje svijeta, sačuvali smo barem nešto što je bitno za sreću prema harvardskoj studiji sreće – bliske međuljudske odnose i druženja uz kavice u domovima i na ulicama naših gradova.
U Finskoj, koja je posljednjih godina najsretnija država svijeta, uz visoko povjerenje građana u vladu izražen je osjećaj građanske solidarnosti i povjerenja među ljudima.
Građanske solidarnosti, kad se zagrebe ispod površine, u Hrvatskoj nema, jer inače ne bismo imali tako velike socijalne razlike.
Harvardska studija sreće najbolje pokazuje zašto raste depresija u zapadnom svijetu jer ljudi nemaju ono što je čovjeku za sreću najvažnije – kvalitetne i prisne međuljudske odnose s obitelji, prijateljima i lokalnom zajednicom, kaže neuropsihijatar Slavko Sakoman. Još uvijek se, dodaje, u Hrvatskoj ljudi vole družiti, sjesti na kavicu i razgovarati i još imamo više od 50 posto obitelji u kojima postoji obiteljska kohezija, piše novinarka Večernjeg lista Dijana Jurasić.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu