Nakon što je većina država EU zbog pandemije u ožujku posegnula za ograničenjima rada i kretanja, u travnju se širom Unije bilježi rast nezaposlenosti i zahtjeva za naknadama za nezaposlene.

Istodobno se posezalo i za raznim mjerama pomoći i potpora za očuvanje radnih mjesta koje su ublažile pandemijski šok, a prema Eurostatu je tijekom travnja broj nezaposlenih u EU u konačnici porastao za 397 tisuća osoba, na 14,08 milijuna.

Sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti time je porasla s ožujskih 6,4 na 6,6%, što je još uvijek nešto niže nego u lanjskom travnju (6,8%). Prema Eurostatovu pregledu, u Hrvatskoj je broj nezaposlenih povećan sa 122 na 147 tisuća, a stopa nezaposlenosti je s ožujskih 6,8% dosegnula 8,1 posto.

Veću stopu u travnju je imalo šest članica EU – uz vodeće Španjolsku i Grčku, među njima su i Francuska, Cipar te dvije baltičke zemlje.

Nasuprot tome, Češka bilježi najnižu stopu nezaposlenosti, samo 2,1 posto (uz mjesečno povećanje broja nezaposlenih za samo 7000), ispod tri posto je i Poljska, u Njemačkoj i Nizozemskoj je oko 3,5 posto, a u još pet zemalja stopa nezaposlenosti je ispod pet posto.

Pandemijske okolnosti dovele su i do određenih diskrepancija s obzirom na globalno korištenu standardnu definiciju nezaposlenosti prema Međunarodnoj organizaciji rada (računaju se ljudi bez posla koji su unazad četiri tjedna aktivno tražili posao i mogu početi raditi u naredna dva). Osim potpora vlada na razini EU, i to je donekle ublažilo povećanje nezaposlenosti.

Kako bilo, prema Eurostatu je nezaposlenost kod mladih dobi do 25 godina u Uniji u travnju porasla nešto jače.

U ožujku ih je bilo 2,62 milijuna, a u travnju 2,77, što je porast sa 14,6 na 15,4%. Za Hrvatsku se zadnji podaci odnose na ožujak s 24 tisuće nezaposlenih i stopom nezaposlenosti mladih od 16,2 posto.