Zbog zabrinutosti oko dostatnosti opskrbe za zimsku sezonu grijanja na sjevernoj hemisferi i neočekivanih problema u sjevernoameričkim rafinerijama, cijene nafte na Azijskom tržištu jučer su dosegle novi rekord od 99,26 dolara za barel. No kada se već činilo kako će vrijednost crnog zlata probiti psihološku granicu od 100 dolara za barel, smirenje je stiglo sa londonskog tržišta, gdje barel Brenta nakratko skočio na 95,99 dolara, da bi se potom spustila na 94,90 dolara. Međutim, sve je izvjesnije kako je samo pitanje dana kada će barel nafte stajati 100 dolara ili više. Glavni uzročnici jučerašnjeg rasta cijena nafte u Aziji su strah od dostatnosti opskrbe ovim energentom, s obzirom na rast potražnje zbog sezone grijanja na sjevernoj hemisferi, te nagađanja kako će američka središnja banka Fed ponovno umanjiti kamatnu stopu zbog očekivanog slabijeg rasta gospodarstva u SAD-u sljedeće godine. S druge strane, sve slabiji američki dolar i rast zabrinutosti zbog geopolitičke situacije na Bliskom istoku podigli su vrijednostt barela nafte od kolovoza za čak 45 posto. “Tržište sada doista očekuju da će nafta dosegnuti novi rekord od 100 dolara”, za CNN je kazao Victor Shum, energetski analitičar u singapurskoj tvrtki Purvin & Gertz. “Kada američki dolar padne na rekordno nisku razinu, cijena nafta istovremeno naglo poraste.

To je obrnuta veza”, objašnjava analitičar Shum. Cijene nafte rasle su prije toga i u ponedjeljak i utorak nakon nakon završetka summita Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) od prošlog vikenda u Rijadu. OPEC je, naime, odlučio da neće povećati proizvodnju nafte. Postojani rast cijena nafte potakao je i američkog ministra energetike Sama Bodmana da poveća pritisak na OPEC na povećanje proizvodnju, no većina zemalja članica tog naftnog kartela tvrdi da su visoke cijene isključiva posljedica spekulacija i politike, a ne nedostatne opskrbe. Rekordnim cijenama nafte pridonijeli su i problemi na dva postrojenja naftnih proizvođača Valero Energya i Royal Dutch Shella. Rafinerija Valero Energya u Memphisu proizvodi 180.000 barela nafte dnevno, a zbog neplaniranog održavanja zatvorena je na 10 dana, dok je zbog požara u kanadskom postrojenju Shella proizvodnja umanjena za 155.00O barela nafte dnevno. Međutim, ulagači su zabrinuti i rastom globalne potražnje za energijom, prvenstveno zbog rapidnog rasta Indije i Kine, strahujući kako opskrba neće zadovoljiti veliku potražnju. Naime, dok proizvođači nafte trenutno isporučuju oko 85 milijuna barela nafte dnevno američku ured za energiju procjenjuje da se potrošnja kreće između 85 i 86 milijuna barela. Zbog rekordnih cijena nafte i nestalnost tečajeva valuta na svjetskim tržištima oglasio se jučer i europski povjerenik za gospodarstvo i monetarna pitanja Joaquin Almunia, koji je poručio kako bi ti trendovi mogli izazvati usporavanje gospodarstva Europske unije . Europska komisija, kako je rekao, prognozira rast EU gospodarstva od 2,4 posto u 2008., što je slabije od 2,9 posto koliko je raslo u ovoj godini. Za 13 zemalja članica eurozone pritom predviđena je stopa rasta od 2,2 posto u 2008., nakon 2,6 posto u ovoj godini. Almunia pritom ističe da se procjene EK za 2008. temelje na nešto nižim cijenama nafte i slabijem euru.

Zbogom petrodolarima

Rusija je najavljuje prijelazak na prodaju nafte u rubljama u sljedećih pet godina. Ruski ministar financija Aleksej Kudrin, naime, ističe da će to ovisiti o stabilnosti ruskog gospodarstva, stabilnosti ruske valute i inozemne trgovine s Rusijom te stabilnosti gospodarskog rasta, te dodaje da će tvrtke sirovom naftom trgovati na burzi. Međutim mnogo ozbiljniji udarac američkoj valuti dolazi od odanog saveznika Saudijske Arabije, koja je jučer poručila kako razmatra mogućnosti revaloriziranja svoje valute rijala. Saudijske novine al-Riyadh bliske vladajućoj obitelji u Saudijskoj Arabiji prenijele su izjavu šefa studije ekonomske integracije iz vijeća za suradnju zemalja Perzijskog zaljeva Abdul-Aziza al-Uwaishega da bi Saudijska Arabija mogla izraditi studiju za promjenu stope zamjene valuta za saudijski rijal. Države Perzijskog zaljeva tradicionalno su vezale tečajeve svojih valuta uz američki dolar, u kojem se i izražavala cijena nafte, no rast inflacije u tim državama zbog sve skupljeg uvoza iz Europe bi to uskoro mogao promijeniti.