Krovno udruženje europskih poljoprivrednika Copa Cogeca u zajedničkoj izjavi s nekoliko udruženja poljoprivrednika EU upozorilo je na dramatičan porast napada divljih zvijeri, posebice vukova i medvjeda na stoku diljem EU, što je postala velika prijetnja stočarima, posebice u planinskim i nenaseljenim prostorima diljem Europe.

Zbog toga su ponovo zatražili da se ide u izmjenu i prilagodbu Direktive o staništima i drugim zakonskim rješenjima koja će zaštiti poljoprivrednike, posebice stočare čija je stoka sve veća meta napada divljih zvijeri zbog čega njihovi troškovi proizvodnje rastu, a vrlo često nisu u mogućnosti naplatiti odštetu nakon što im stoka bude napadnuta, ozlijeđena ili ubijena. Copa Cogeca upozorava da unatoč naporima farmera i vlasti, strogi status zaštite velikih zvijeri čini mjere nedjelotvornim, dok su dosadašnje radnje za uspostavljanje skladnog suživota između ljudi i divljih grabežljivaca bili nedovoljni.

Divlje zvijeri

„Rast populacije vukova i drugih divljih zaštićenih zvijeri u Europi i u Hrvatskoj je postala prijetnja zbog čega se među poljoprivrednicima javljaju sve snažnije tenzije i zahtjevi da se nešto promjeni i zaštiti njihova stoka i djelatnost kojom se bave. Populacija divljih zvijeri se u prirodi oporavila i povećali su svoju brojnost, a to su omogućile stroge zakonske regulative kao što je Direktiva o staništima EU, Bernska konvencija i druge koje daju zaštitu najugroženijim vrstama i zabranjuju njihovo hvatanje i ubijanje. Omogućilo je to da se pojave i na lokalitetima na kojima su bili istrijebljeni. Naši stočari, u slabo razvijenim i nenaseljenim dijelovima Hrvatske, svakodnevno se suočavaju s napadima divljih zvijeri na stoku i čini sve veću štetu našim poljoprivrednicima. Stav HPK je da je populacija divljih životinja u Hrvatskoj izuzetno stabilna, imamo i mapu te ozbiljno treba razmisliti o odstrelu određenog broja takvih životinja kako bi se prevenirali napadi na stoku, koje je inače u Hrvatskoj sve manje. Moramo zaštiti naše proizvođače na ruralnim područjima od ovakvih napada“, izjavio je predsjednik HPK Mladen Jakopović.

Tijekom 2022. obilježava se 30. godišnjica Direktiva o staništima – koja je omogućila rast populacije divljih zvijeri i povećanje i raznolikost staništa, . Kontinuirane uspješne mjere očuvanja određene populacije velikih vrsta mesoždera uzrokovalo je povećane sukobe, što se stalno pogoršava te kod proizvođača stoke izaziva strah od ogromnih šteta.

Nedavno objavljen dokument Europske komisije “Dokument s uputama o strogoj zaštiti životinjskih vrsta od interesa zajednice prema Direktivi o staništima” pokazao je kako se ne uspijeva dati jasne smjernice i pojašnjenja o upravljanju strogo zaštićenim vrstama u svjetlu porasta populacija velikih zvijeri i rastućih sukoba sa poljoprivrednicima i stokom koju ove divlje zvijeri napadaju. Nadalje, određena populacije velikih zvijeri u EU-u izuzetno se brzo širi i razmnožava i više ne zahtijevaju strogu zaštitu jer se više ne smatraju ugroženima ili ranjivim. Zato je Europski parlament pozvao Komisiju da uspostavi proceduru za izmjenu aneksa direktive, kako se zahtijeva u takvim slučajevima, ali ti zahtjevi nisu donijeli kvalitetne odluke i rezultate.

Napadi na stoku

Primjerice samo su 2020. godine francuski farmeri zabilježili ubijanje 9.872 životinje, uglavnom ovaca, od strane nacionalne populacije vukova, dok je broj stoke koja je nastradala od divljih zvijeri iznosio preko 5000. Troškovi odštete u EU iznose preko 28,5 milijuna eura godišnje za štete na životinjama i imovini poljoprivrednika, pri čemu je prosječna cijena štete po grabežljivcu 2400 eura za vukove i 1.800 eura za medvjede. Od svog osnutka 1992. godine, kroz program LIFE dodijeljeno je preko 88 milijuna eura za projekte koji su uključivali prevenciju i ublažavanje posljedica štete uzrokovane velikim mesožderima, a trenutno se ulože dodatnih 36 milijuna eura kroz razne projekte.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Plan gospodarenja smeđim medvjedom u Hrvatskoj, koji je donijelo Ministarstvo poljoprivrede 2019. godine, pokazuje da je minimalni godišnji broj medvjeda u Hrvatskoj 793, a maksimalan 937. Procjene stočara s područja u kojima žive vukovi su da trenutno u Hrvatskoj živi oko 1000 vukova. Što se tiče vukova, službeni podaci Ministarstva zaštite okoliša pokazuju da u Hrvatskoj trenutno ima oko 80 (+80 mogućih) vukova, ali podaci s terena, snimljeni s lovnih kamera, kamera postavljenih za izbjegličke krize, podaci koje su prikupili poljoprivrednici govore da ima oko 400 vukova.

Niz problema

˝Što se tiče isplaćenog iznosa odštete, u izradi je novi Pravilnik za Hrvatsku koji bi stupio na snagu u lipnju ove godine. Iznosi su neznatno porasli, no poljoprivrednici koji imaju problema s velikim mesožderima i dalje smatraju da su ti iznosi preniski. Na nedavno sastanku na ovu temu s ljudima koji žive u područjima i suživot s velikim zvijerima zaključeno je da pristaju na štetu od 15 posto svog stada godišnje, bez ikakve naknade od države, ako država dopusti kontrolirani odstrel na godišnjoj razini na mjestima gdje se osjeća da je to potrebno. U područjima gdje je utvrđeno da je odstrel potreban, potrebno je propisati određene kvote za odstrel, kažu u HPK.

Istaknuli su i glavne probleme u Hrvatskoj, primjerice u zadnjih 7 godina Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je samo jedan natječaj za odštete, a bodovanje je postavljeno tako da su poljoprivrednici s područja gdje nema napada dobili mjere (Zaprešić i okolica) i to oko 50 milijuna kuna.

Ministarstvo gospodarstva propisuje – 6 električnih žica. pastir, odgovarajući broj pasa na UG (radi ostvarivanja prava na naknadu štete od vukova), dok Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatske šume ne dopuštaju postavljanje struje. pastir na zakupljenim površinama. Također, ljudima treba dati kvalitetne mjere za zaštitu, izgradnju nadstrešnica na državnom zemljištu, obore, da se životinje mogu skloniti. Pašnjaci su često 30 i više kilometara od farme.

Ugrožene regije

U Copa Cogeci ističu da nije samo novčani trošak ono što utječe na poljoprivrednike, već na njih ova situacija ima i psihološki utjecaj, a njihova stoka trpi ozljede, spontane pobačaje, pad plodnosti i ukupni gubitak stada. Sve veći broj napada na stoku i imovinu stočara predstavlja ozbiljan rizik za budućnost poljoprivrede u nekim od najugroženijih europskih regija, posebno u planinskim područjima Europe. Kako ističu iz Copa Cogece, sredstva za mjere prevencije i kompenzaciju odnosno odštete treba tražiti izvan ZPP-a jer se očekuje da će napadi na poljoprivrednu stoku samo povećati.