Europska komisija snizila je u petak prognoze za hrvatsko gospodarstvo i sada očekuje blagi pad BDP-a u ovoj godini od 0,4 posto i tek skroman oporavak u 2014., uz stopu rasta od jedan posto.

U jesenjim prognozama objavljenim početkom studenog prošle godine Komisija je za hrvatsko gospodarstvo u 2013. godini prognozirala stagnaciju a za 2014. rast gospodarske aktivnosti za 1,4 posto.

U današnjim, prvim redovnim zimskim prognozama, Komisija je ujedno potvrdila procjenu pada hrvatskog gospodarstva u 2012. po stopi od 1,9 posto. Pritom skreću pozornost na oštar pad BDP-a u trećem tromjesečju za 1,9 posto na godišnjoj razini, uz napomenu kako zasad dostupni podaci za četvrto tromjesečje svjedoče o ponovnom padu aktivnosti.

EK opetovano ukazuje na tvrdokorne zapreke koje su se ispriječile na putu izlaska hrvatskog gospodarstva iz recesije.

"Hrvatsko gospodarstvo i dalje se suočava s nepovoljnim cikličnim i strukturnim trendovima. Pad gospodarskih aktivnosti u mnogim zemljama članicama Europske unije, uključujući i neke od najvažnijih hrvatskih trgovinskih partnera, nastavit će pritiskati gospodarstvo u 2013.", ocijenila je Komisija.

Inozemna konkurentnost Hrvatske po ocjeni Komisije nije dostatna da se spriječi pad hrvatskog udjela na izvoznim tržištima. Ujedno slabi uvjeti na tržištu rada i dalje pritišću dohotke i osobnu potrošnju.

"Velika zaduženost kućanstava i kompanija i nužnost za njihovim razduživanjem prigušuju domaću potražnju. Kreditni uvjeti ostaju nepovoljni a prigušeno je i dalje povjerenje potrošača i kompanija. Ujedno je zabilježen malen napredak u smanjenju duboko ukorijenjenih strukturalnih prepreka rastu", zaključuje EK.

U tekućoj godini rast ulaganja i izvoza i dalje će biti nedovoljan da bi kompenzirao kontinuirani pad potrošnje građana i države te rastući uvoz, pa bi neto rezultat trebao biti pad BDP-a od 0,4 posto, prognozira Komisija.

Nova pravila kapitala

Budućnost neće pripasti najzelenijima, nego najpametnijima

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

U 2014. bi pak trebali prevladati povoljni čimbenici koji će pridonijeti oporavku gospodarstva i rezultirati rastom od jedan posto, prognozira Komisija. Rast izvoza uz rastuće investicije rezultirat će povećanim zapošljavanjem i dohotcima a s vremenom i većom potrošnjom, dok bi privatna ulaganja trebala dobiti poticaj od ulaska Hrvatske u EU 1. srpnja, napominju u Komisiji.

EK je poboljšala ranije procjene za hrvatski izvoz pa sada procjenjuje da je lani on porastao za 0,2 posto, umjesto prvotno procijenjenog pada od jedan posto. Blago su pak snižene prognoze za ovu i iduću godinu, kada se očekuje rast izvoza od 1,4 i od tri posto. U ranijim prognozama očekivan je rast izvoza od 1,5 u ovoj i od 3,3 posto u idućoj godini.

Fiskalna politika je po ocjeni Komisije u određenoj mjeri ograničila negativne posljedice recesije na državni proračunu u 2012. Potrošnja opće države se stabilizirala dok su prihodi ojačali temeljem povećanja stope PDV-a, drugih poreznih mjera i bolje naplata poreza. Slijedom toga proračunski manjak se smanjio na procijenjenih 4,6 posto BDP-a, napominje EK.

Fiskalni deficit vjerojatno će međutim i dalje ostati na visokoj razini, prognoziraju. EK u ovoj godini očekuje rast manjka na pet posto, zbog proračunom planiranog povećanja potrošnje od 3,5 posto na godišnjoj razini, a iduće bi se godine trebao smanjiti na 4,5 posto BDP-a, što znači da je Komisija povisila jesenje prognoze od 4,2 posto u ovoj i 3,9 posto u idućoj godini.

S obzirom na tvrdokorne fiskalne deficite, udio duga u BDP-u trebao bi se i dalje postupno povećavati, te bi u 2014. trebao dosegnuti 60,2 posto BDP-a. Ove godine trebao bi narasti na 57,4 posto, s procijenjenih 53,6 posto u prošloj godini. U jesenjim prognozama EK je njegov udio procijenila na 53,8 posto BDP-a u 2012., te njegovo povećanje na 56,6 posto u ovoj i na 60,6 posto u idućoj godini.

Sukladno padu gospodarskih aktivnosti u 2012. dodatno je pogoršana i situacija na tržištu rada, konstatiraju. EK je znatno povisila ranije prognoze nezaposlenosti pa tako za 2012. sada procjenjuje njezin skok na 15,8 posto, s 13,5 posto u godini ranije. U 2013. bi trebala blago porasti na 15,9 posto, a potom se u 2014. spustiti na 14,9 posto.

Usporedbe radi, u jesenjim prognozama procjenjivala je stopu nezaposlenosti od 14,2 posto u 2012., te njezin pad na 13,9 posto u 2013. i na 12,9 posto u 2014.

Inflacija, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u ovoj bi godini trebala ostati povišena na tri posto, nakon procijenjenih 3,4 posto u prošloj godini, no već bi se iduće godine trebala spustiti na dva posto. To je uglavnom u skladu s jesenjim procjenama inflacije od 3,4 posto u 2012., 3,2 posto u ovoj godini i 2,1 posto iduće godine.