Na Europskom kardiološkom kongresu u Parizu na kojem je sudjelovalo oko 33.000 sudionika, predstavljene su uz veliku medijsku pozornost prve Europske smjernice o liječenju poremećaja masnoća u krvi. Bila mi je povjerena izuzetno odgovorna dužnost da tijekom dvije godine predvodim međunarodnu skupinu najistaknutijih stručnjaka i znanstvenika koji su ih izradili. Smjernice su također ovih dana istodobno tiskane u dva najuglednija svjetska medicinska časopisa European Heart Journal i Atherosclerosis.

Što je toliko važno i novo u ovim smjernicama? One su važne jer su poremećaji masnoća u krvi najvažniji čimbenik rizika za infarkt srca, koronarnu bolest srca i ishemijski moždani udar, bolesti od kojih umire svaki drugi građanin Europe. Jedna od novosti je da pozornost nikako ne treba obraćati samo na osobe sa vrlo visokim i visokim rizikom za bolesti srca i krvnih žila već bi i osobe s umjerenim rizikom trebale dobiti stručni savjet o tome kako da promijene nezdravi način života, a oni s niskim rizikom kako da održe svoje dobro zdravstveno stanje. Osim toga, za razliku od dosadašnjih stavova po kojima je ukupni kolesterol u krvi bio najvažniji, ove smjernice u središte pozornosti stavljaju štetni LDL-kolesterol koji bi u onih najugroženijih trebalo smanjiti na čak ispod 1.8 mmol/l. U onih s manjim rizikom valja postići LDL-kolesterol manji od 2.5 mmol/l, a u onih s umjerenim manji od 3.0 mmol/l dok oni s niskim rizikom ne zahtijevaju nikakvu intervenciju ili, ako im je LDL-kolesterol veći od 2.5 mmol/l, trebaju samo promijeniti način života u onaj zdraviji. Dakle, više se ne preporučuje jedna vrijednost LDL-kolesterola koju bi trebali svi postići, već su razine kolesterola koje treba postići različite ovisno o riziku kojeg neka osoba ima. Nove smjernice također preporučuju da bolesnici sa šećernom bolešću tipa 2 trebaju dobivati lijekove za poremećaje masnoća u krvi bez obzira na to kolika im je koncentracija LDL-kolesterola, a svi bolesnici s dijabetesom tipa 2 trebali bi obvezatno imati LDL-kolesterol manji od 2.5 mmol/l. Novost je i da se više pozornost ne posvećuje samo smanjenju previsokog LDL-kolesterola već itekako i smanjenju previsokih triglicerida te povećanju preniskog zaštitnog HDL-kolesterola jer je znanstveno dokazano da će se i time izravno smanjiti rizik za bolesti srca i krvnih žila.

U smjernicama se osobito mnogo govori o potrebi promjene nezdravog načina života, naročito prehrane, jer je nizom velikih istraživanja pokazano da tako može poboljšati masnoće u krvi i značajno smanjiti rizik od bolesti srca i krvnih žila. Posebna je pozornost u smjernicama posvećena potrebi liječenja poremećaja masnoća u žena za koje se često pogrešno smatra da su ‘pošteđene’ od bolesti kao što je, primjerice, infarkt srca pa im se poremećene masnoće nerijetko ne liječe na odgovarajući način. Slično je i sa liječenjem poremećaja masnoća u starijih osoba kojima se također nerijetko uskraćuje liječenje poremećaja masnoća iako istraživanja pokazuju da takvo liječenje i u njih sprječava pogibeljne kardiovaskularne događaje i produljuje im život. Važna novost u ovim smjernicama je isticanje važnosti kroničnog zatajenja bubrega za nastanak bolesti srca i krvnih žila. Budući da ono predstavlja zapravo jednaki rizik za te bolesti kao i koronarna bolest ili preživjeli infarkt srca, dane su detaljne upute o potrebi smanjivanja LDL-kolesterola, osobito u bolesnika sa uznapredovalim zatajenjem bubrega. Slično je i s bolesnicima koji imaju aterosklerotičke promjene arterija nogu i karotida (vratnih žila kucavica) te aneurizme trbušne aorte (bolesnog proširenja trbušne žile kucavice zbog ateroskleroze) te s onima koji su preboljeli ishemijski moždani udar. Budući da o mogućim nuspojavama nekih lijekova za poremećaje masnoća u krvi, osobito statina, postoji u pučanstvu, ali i u nekim liječničkim kugovima niz krivih predožbi, u ovim se smjernicama navode znanstveno dokazane činjenice o tome.

Željko Reiner