Nedavno objavljeno izvješće “Transatlanstka ekonomija 2008.” pokazuje da unatoč prognozama nekih ekonomskih stručnjaka kako će se s usporavanjem američke ekonomije središte globalnih gospodarskih aktivnosti početi premještanje prema Aziji, transatlantska ekonomija i dalje ostaje temelj globalne ekonomije. Izvještaj, koji su u sklopu Centra za transatlantske odnose pri Školi naprednih međunarodnih studija u Washingtonu objavili stručnjaci Dan Hamilton i Joseph P. Quinlan, pokazuje kako američka i europska ekonomija dominiraju svjetskim gospodarstvom te navodi da transatlantska trgovina godišnje iznosi 3,75 tisuća milijardi. Transatlantska ekonomija također zapošljava i 14 milijuna ljudi sa obje strane Atlantika, a radnici uživaju dobre plaće i visoke standarde zaštite na radu, kao i zaštite okoliša. Dvije ekonomije su dobro povezane, međuovisne i zajednički profitabilne. Društveni proizvod američke, odnosno europske ekonomije u globalnoj ekonomiji čija se vrijednost procjenjuje na oko 50 tisuća milijardi dolara iznosi oko 14 tisuća milijardi dolara (ovisno o rastu i padu tečaja). Ipak, stručnjaci navode kako su polovicu općeg gospodarskog rasta koji je prošle godine zabilježio svijet imale azijske gospodarske sile Kina i Indija te da bi, ako nastave tim tempom, uskoro mogle proizvoditi više od polovice svjetskog bogatstva. Autor izvješća Daniel Hamilton navodi kako je bez obzira na rast tih ekonomija, na svjetskoj je gospodarskoj sceni još uvijek uvjerljivo najvažnije ekonomsko partnerstvo Sjedinjenih Država i Europe. “Američke tvrtke više od polovice svojih profita ostvaruju u Europi, a ne u Aziji.

Američke su kompanije prošle godine zaradile četiri puta više novca u Irskoj – zemlji sa svega četiri milijuna stanovnika – nego u Kini, koja ima milijardu i 200 milijuna stanovnika“, navodi ovaj stručnjak. SAD su u Irskoj 2006. investirale 413,3 milijarde dolara, što je više od svih investicija u Latinskoj Americi. Američke su korporacije samo u Nizozemskoj 2007. godine investirale 33 milijarde dolara, dok su u cijeloj Aziji investirale 26 milijardi dolara. Činjenica je da je Europa mnogo važnije tržište za američke kompanije i njene podružnice koje ondje djeluju nego što su to Kina ili Indija. Američke investicije u razmjerno maloj Švicarskoj bile su u pola veće od svih američkih ulaganja u Afriku i zemlje Srednjeg istoka. S druge strane, 75 posto stranih ulaganja u Sjedinjene Države dolazi iz europskih zemalja. Tvrtke iz Europske Unije su primjerice 2005. godine u američku ekonomiju investirale 29 milijardi eura, dok su u Indiji i Kini zajedno uložile tek osam milijardi eura. Hamilton također navodi sve više europskih firmi premješta svoje pogone u SAD, čime se olakšava sadašnja ne baš blistava ekonomska situacija. ”Ekonomski rast u Europi u ovom trenutku dovodi do pozitivnijih trendova na američkoj ekonomskoj sceni i na svojevrstan način spašava opću ekonomsku sliku. Prošle je godine došlo do stanovitog uravnoteženja. Sve do nedavno smo neprestano govorili kako je američka ekonomija bolja od europske. Prošle godine je bilo obrnuto – Europa je pomagala Americi, kaže Hamilton. Europska ulaganja u Sjedinjenim Državama uvelike pospješuje i slabi dolar, koji je od početka 2002. godine u odnosu na euro pao za 40 posto, a u odnosu na britansku funtu i švicarski franak za 30 posto, što je dalo prednost američkim izvoznicima i multinacionalkama pred europskom konkurencijom. Hamiltom smatra da se izvrsno integrirana američko-europska ekonomija nema čega bojati kada je u pitanju natjecanje sa sve uspješnijima Kinom i Indijom. No, do bi Zapad nastavio s prosperitetom važno je još jače učvrstiti zajedničko tržište. “Zamisao je da jednom u budućnosti postoji jedno zajedničko tržište, na kojem roba slobodno prolazi bez većih barijera i regulative. Potreban je neometani, slobodni prolaz robe, kapitala i ljudi”, zaključuje Hamilton.