Prosječnog hrvatskog građanina najviše brinu nezaposlenost, gospodarsko stanje i državni dug, on strahuje da najgori dio krize tek dolazi, ali vjeruje da EU zna odgovore za izlazak iz nje, pokazuje jesensko istraživanje Eurobarometra objavljeno u petak koje otkriva da je Hrvat privrženiji zavičaju nego državi, skloniji desnici nego ljevici, a ljudska prava stavlja ispred mira.

Europska unija izaziva pozitivnu predodžbu u 42 posto građana Republike Hrvatske, što je blaga prednost u odnosu na prosječnu ocjenu EU28 koja iznosi 39 posto, stoji u izvješću Eurobarometra koje se provodi dvaput godišnje.

Najveće teškoće Hrvatske: nezaposlenost i gospodarsko stanje

Dvije najveće teškoće Hrvatske po mišljenju hrvatskih ispitanika su nezaposlenost – 66 posto, koja općenito najviše brine sve zemlje EU, ali ipak u nešto manjoj mjeri, jer prosjek EU28 iznosi 45 posto.

Nadalje, na popisu zabrinutosti hrvatskih građana su gospodarsko stanje 33 posto, državni dug 30 posto, zločin 19 posto te rast cijena i inflacija 12 posto.

I ostale članice EU nakon nezaposlenosti najviše su zabrinute gospodarskim stanjem – njih 24 posto. Slijedi useljavanje 18 posto, zdravstvena i socijalna sigurnost 16 posto, te rast cijena i inflacija kao i državni dug s 14 posto.

Hrvate prema tom istraživanju useljavanje ne brine i iznosi samo 2 posto, a zabrinutost zbog zdravstvene i socijalne sigurnosti od 9 posto znatno je manja od europskog prosjeka, kao i zabrinutost za mirovine, koja je 6 posto u odnosu na 11 posto u EU28.

Najveće teškoće na razini EU

Što se događa?

Tisuće novih sigurnosnih rupa, a premalo vremena za reakciju

neugodno pitanje

Zaposlenici rade brže, ali tvrtka ne posluje bolje. Gdje je problem?

Na pitanje što je po njihovu mišljenju najveći problem EU-a, hrvatski ispitanici na prvo mjesto stavljaju gospodarsko stanje 28, te nezaposlenost i useljavanje s 27 posto.

Takvu zabrinutost izražava prosjek EU28 – 33 posto zabrinuto je zbog gospodarskog stanja, 29 posto s nezaposlenosti, a 25 posto zbog državnog duga te 24 posto zbog useljavanja.

EU ide u dobrom smjeru za 51 posto Hrvata

Na pitanje smatra li da EU ide u dobrom ili u pogrešnom smjeru kako bi izašla iz krize i suočila se s novim izazovima u svijetu, 51 posto Hrvata smatra da Unija ide u dobrom smjeru, a taj je optimizam iznad europskog prosjeka od 46 posto.

Samo 18 posto hrvatskih istpitanika drži da je EU uzeo pogrešan smjer.

Hrvatski građani imaju visok postotak povjerenja u učinkovitost mjera koje provode institucije EU-a za izlazak iz krize. Tako se 70 posto hrvatskih ispitanika izjasnilo za veću ulogu EU-a u reguliranju novčarskih usluga, a prosjek EU28 je 64 posto.

Nadalje, 68 posto hrvatskih ispitanika učinkovitim smatra što EU unaprijed odobrava nacionalne proračune država članica (u EU28 takvih je 53 posto).

Hrvati su skloni disciplini pa učinkovitom mjerom smatraju kažnjavanje vlada koje previše troše ili posuđuju. Za tu se mjeru izjasnilo 70 posto hrvatskih ispitanika, čak 12 postotnih bodova više od prosjeka EU28 (58 posto).

Bankarsku uniju kao učinkovitu mjeru izlaska iz krize smatra jednak postotak hrvatskih ispitanika, kao i prosjeka EU28: 65 posto.

Kriza nije prošla, najgore tek dolazi, smatra 50 posto Hrvata

Ispodpolovična većina ispitanika na razini EU28 drži da vrhunac nezaposlenosti još nije dosegnut, njih 46 posto, dok 44 posto misli suprotno.

Među hrvatskim ispitanicima 47 posto misli da je kriza dosegnula vrhunac, a 50 posto da najgore tek stiže.

Pesimizam raste i u EU i u Hrvatskoj, zaključuje se u izvješću u kojem se napominje da su prije pola godine u maloj većini na objema stranama bili oni koji su vjerovali da je najgore prošlo.

Useljavanje

Iako nezakonito useljavanje zabrinjava samo 2 posto hrvatskih ispitanika, prema ispitnom uzorku dvije trećine hrvatskih građana zauzima se za dodatne mjere kojima bi se EU borio protiv te pojave, dok na razini EU28 takve mjere podupire čak 82 posto ispitanih. Dok na razini EU28 samo 13 posto ispitanika smatra da nikakve dodatne mjere protiv nezakonitog useljavanja nisu potrebne, u Hrvatskoj je takvih 27 posto u kontinentalnom, a 31 posto u jadranskom dijelu zemlje.

Privrženost zavičaju u Hrvata jača od privrženosti državi

Istraživanje je nadalje pokazalo da su hrvatski građani privrženiji svome gradu i selu nego svojoj zemlji, u čemu se razlikuju od europskog prosjeka.

Svome gradu ili selu privrženo je 89 posto ispitanika EU28, a svojoj državi njih 91 posto.

U Hrvatskoj je takav omjer obrnut: svome gradu ili selu privrženo je 91 posto ispitanika, a državi njih 87 posto.

Nadmoćna televizija

Hrvatski građani najviše se informiraju putem televizije, njih 64 posto, a internet je na drugom mjestu – 19 posto. Europski prosjek iznosi 59 posto za televiziju, a 12 posto za internet.

Tisak i radio su na 9 posto za EU, 7 posto za RH, odnosno 7 posto ispitanika EU informira se putem radija, a u Hrvatskoj 3 posto.

Hrvati desniji od europskog prosjeka

Hrvati se više opredjeljuju za desna politička stajališta od europskog prosjeka: 25 posto u odnosu na 20 posto u EU28.

U Europi 28-orice najviše se ispitanika opredijelilo za lijeva politička stajališta: njih 27 posto, a u RH 19 posto.

Za stajališta centra opredijelilo se 38 posto ispitanika RH, a 36 posto u EU28.

Među državama članicama ljevičara je najviše u Švedskoj, 42 posto, a desničara u Latviji, 34 posto.

Za politički centar najviše se opredijelilo Austrijanaca, 46 posto.

Hrvatima ljudska prava na prvom mjestu

Ispitanicima u EU28 na prvome mjestu među vrijednostima je mir (44 posto), na drugome su ljudska prava (40 posto), a na trećemu poštovanje ljudskog života (34 posto).

Kod hrvatskih ispitanika redoslijed je ponešto izmijenjen: ljudska su prava na prvome mjestu (42 posto), mir na drugome (37 posto), a na trećemu su slobode pojedinca (35 posto).

Hrvatski građani nisu još osjetili dobrobiti od ulaska u punopravno članstvo EU, novac iz fondova za financiranje javnih i privatnih projekata pristiže sporo, navodi se u zaključku u kojem se napominje da unatoč svim teškoćama u Hrvatskoj je sve pozitivnija slika prema EU i čak i bolja od prosjeka 28 država članica.

Dodaje se da se ipak većina Hrvata još ne identificira s Europskom unijom – privrženo joj je manje hrvatskih ispitanika nego prosječnih europskih. Za to su možda donekli krivi i mediji, koji i dalje često izvješćuju da je Hrvatska objekt, a ne subjekt europskih politika, piše u izvješću.