Vlade zemalja članica Europske unije trebale bi prestati kriviti zajedničku europsku valutu euro za svoje ekonomske probleme te umjesto toga svoja tržišta radne snage učiniti fleksibilnijima i smanjiti proračunski deficit, kaže se u najnovijem izvješću Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). U svom godišnjem ekonomskom izvješću o eurozoni, ta organizacija sa sjedištem u Parizu poručila je zemljama najekskluzivnijeg europskog kluba da uspjeh eura ovisi isključivo o njima samima. OECD-ovo izvješće pobija tvrdnje da je euro doveo do razočaravajućeg ekonomskog rasta u nekim zemaljama zbog toga što je navodno ograničio manevarski prostor vlada pri rješavanju gospodarskih problema. “U javnim debatama loši rezultati Unije pripisuju se euru, međutim, takve kritike su neutemeljene”, navodi se u tekstu izvješća. OECD upozorava kako su ekonomski problemi strukturalni te da su rješenja stoga uvelike u rukama vlada zemalja članica, a za euro je glavni politički izazov jačati rast i otpornost poticanjem ekonomske fleksibilnosti.

Veća fleksibilnost
Organizacija stoga eurozoni predlaže bolne recepte kako poboljšati gospodarski rast, i to da u prvom redu donesu propise koji će olakšati otpuštanje radnika, manje korištenje kolektivnih ugovora, otvaranje tržišta financija i usluga te ukidanje prepreka za biznis. Daljnja liberalizacija bitna je ne samo zbog ekonomija pojedinih zemalja već također i zbog budućnosti zajedničke valute. “Neke su zemlje fleksibilnije od drugih, a to je važno zbog toga što podrazumijeva da je zajednička monetarna politika za neke preslaba, a za druge opet prečvrsta”, kažu autori. Zbog toga bi zajednička valuta donijela svima više koristi kada bi se provele strukturalne reforme koje bi ekonomije učinile fleksibilnijima i čvršće povezanima. Najvažniji uspjeh eura od njegova uvođenja je niska inflacija što se osobito vidi na primjeru zemalja koje su prije prelaksa na euro imale visoku inflaciju. OECD naglašava kako je monetarna unija (EMU) također potaknula snažnije ekonomsko povezivanje trgovinom. Empirijski podaci pokazuju kako je zahvaljujući EMU došlo do porasta trgovine između 5 i 15 posto a da bi dugoročniji učinci mogli biti još i bolji. Najvažnije reforme koje bi zemlje eurozone trebale poduzeti na nacionalnoj razini su pobrinuti se da javne financije budu ne samo održive već i da potaknu dugoročni ekonomski rast. Vladama se zamjera što ponekad predugo čekaju prije nego što se pozabave fiskalnim problemima, a posljedice odgađanja reformi tada postaju još skuplje, kako one ekonomske tako i političke. Također je potrebna veća transparentnost te bolje računovodstvo. Paraleleno s danom objave izvješća nastavio se i trend optuživanja eura kojem se priključio i francuski predsjednik Jacques Chirac koji je kritizirao Europsku središnju banku (ECB) zbog nedostatnog poticanja gospodarskog rasta. Chirac je u svom govoru doveo u pitanje ECB-ovu politiku valutnih tečajeva, ustvrdivši da “Europska unija ne može biti jedini subjekt na kontinentu koji ne primjenjuje nijedan instrument svoje ekonomske, industrijske, trgovinske ili monetarne politike”.

Chirac napada
Chirac drži kako je vrijeme da se počne prakticirati ekonomski suverenitet te kreira monetarna politika i ostali segmenti trgovinske politike. Njegove opaske nastavak su serije napada francuskih političara na euro u kojima prednjače kandidati na predstojećim predsjedničkim izborima – ljevičarka Segolene Royal i konzervativac Nicolas Sarkozy, koji drže kako ECB šteti ekonomskom rastu zbog svog jednostranog fokusiranja na inflaciju. Međutim, stav OECD-a je da je ECB uspio održati nisku inflaciju na razini od 2,5 posto sredinom prošle godine kao i stabilnost cijena. Blagi porast inflacije pripisuje se većim troškovima energije, odnosno porastu cijena nafte na svjetskim tržištima.

Igor Medić

Gospodarska optimističnost visoka
Gospodarska optimističnost u Europi blago je u prosincu oslabila, ali se zadržala osjetno iznad dugoročnog prosjeka, pokazalo je izvješće Europske komisije objavljeno krajem prošlog tjedna. Indeks gospodarske optimističnosti u eurozoni zabilježio je u prosincu prošle godine pad na 110,1 bodova u odnosu na 110,3 bodova u studenom. Analitičari su predviđali da će njegova vrijednost ostati nepromijenjena. Gospodarska optimističnost u Europskoj uniji zabilježila je identičan pad vrijednosti, spustivši se sa 113,1 bodova u studenom na 112,9 bodova u prosincu. Zasebno je izvješće EK pak pokazalo rast indeksa poslovne optimističnosti u eurozoni u prosincu na rekordnih 1,60 bodova u odnosu na 1,54 bodova u studenom. Autori izvješća zaključili su da taj rast ukazuje na stabilan tempo rasta industrijske proizvodnje u četvrtom tromjesečju 2006.
(H)