Oko 40 tisuća hrvatskih građana živjelo je 2019. od rada na online platformama, na kojima bi se rad konačno trebao regulirati, piše u ponedjeljak Večernji list.

Europska je komisija sredinom prošlog tjedna pokrenula prvu fazu savjetovanja s europskim socijalnim partnerima o tome kako poboljšati radne uvjete osoba koje rade putem digitalnih radnih platformi.

Početak savjetovanja poklopio se s povijesnom presudom iz Milana u kojoj su talijanski sudovi naredili četirima velikim tvrtkama za dostavu hrane da zaposle više od 60 tisuća radnika koji rade na dostavi te plate više od 700 milijuna eura novčane kazne jer im nisu osiguravali odgovarajuće uvjete rada.

Slični sudski postupci vodili su se u Španjolskoj, Švicarskoj i Velikoj Britaniji te je sve više presuda u kojima sudovi staju na stranu platformskih radnika, uglavnom vozača i dostavljača. Francuska je tvrtke koje su svoje poslovno carstvo izgradile putem digitalnih platformi prva u EU zakonom obvezala da radnicima koji rade preko tih platformi plaćaju osiguranje za slučaj nezgode na radu, no ni u Francuskoj nije do kraja definiran njihov radni status.

Istodobno, s vrha EU pokrenuta je i politička akcija da se uspostave jasnija pravila igre. Javno savjetovanje trajat će najmanje šest tjedana, tijekom kojih će udruge poslodavaca i sindikati iznijeti svoja mišljenja “o potrebi i smjeru mogućeg djelovanja EU za poboljšanje uvjeta rada putem platformi”.

Mnoge od tih platformi dostupne su i u Hrvatskoj te su preko njih angažirane na tisuće dostavljača.

I hrvatsko ministarstvo rada najavilo je da će se predstojeća izmjena Zakona o radu odnositi i na rad putem online platformi te istaknulo da će i Hrvatska tražiti način da ljudima koji tako rade osigura određenu zaštitu, vodeći pri tome brigu o fleksibilnosti koja je uz takav rad vezana, donosi Večernji list.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’