Industrija tekstila, odjeće, kože i obuće u Hrvatskoj broji više od 2400 tvrtki i 22.000 zaposlenih, čime se od 2017. broj radnih mjesta smanjio za više od 5100. Udjel zaposlenih u ukupnoj proizvodnji time je sveden na 10%, a udio njihova izvoza na samo sedam posto.

“U poslovanju multinacionalnih kompanija u tekstilnoj industriji ključne su odrednice velika proizvodnja i niske cijene. Nametnuti neodrživ način poslovanja može zaustaviti samo manja konzumacija, tj. kvalitetniji proizvodi po višim cijenama”, smatra Josip Aračić, direktor Galeba i novi predsjednik Udruženja tekstilne i odjevne industrije pri HGK-u.

Za prošlotjedne radionice u Komori o osiguranju održive budućnosti proizvodnje u jugoistočnoj Europi rekao je da ona može doprinijeti i Zelenom planu, ali samo uz fokus na kvalitetu i efikasnije korištenje obnovljivih izvora, sustavne kontrole i relevantna certificiranja koja bi zaustavila tzv. greenwashing prakse.

Mario Lešina, direktor tvrtke Midal, iz perspektive kožarske industrije naglasio je pak nedostatak kvalificirane radne snage i rast plaća koji ne prati rast produktivnosti. Dugoročno rješenje je, kaže, Industrija 4.0 (digitalizacija procesa, robotizacija, umjetna inteligencija), pri čemu vrlo važnim ističe EU fondove.

Na radionici je predstavljena i EU strategija za tekstil i odjeću, kojom se do 2030. predviđa da tekstilni proizvodi koji se plasiraju na tržište EU-a budu dugovječniji i reciklabilni kako bi se stalo na kraj kulturi brze mode, da profitabilne usluge ponovne uporabe i popravka budu svima dostupne, te da tzv. kružna odjeća postane norma.