Dok se u javnosti podigla velika prašina oko 70-ak milijuna kuna stambenih kredita zaposlenicima po povlaštenim uvjetima, pri čemu je među najvećim kritičarima baš ministar Gordan Maras, iz Vlade ni riječi o kritikama Europske komisije o milijardama koje HBOR odobrava – bez nadzora.

Crveno svjetlo u Bruxellesu se upalilo na dramatičan porast direktnog kreditiranja za koje garantiraju porezni obveznici te je Komisija zatražila da HBOR pod hitno uđe pod reviziju Hrvatske narodne banke. Želeći zaobići banke koje su, unatoč moru likvidnosti, pooštrile kreditiranje tvrtkama, HBOR je krenuo u jače izravne plasmane. Radi se milijardama kuna za koje ruku u konačnici diže šest ministara koji sjede u njegovom Nadzornom odboru. Dok su 2011. izravni zajmovi iznosili 24 posto, krajem 2014. dosegnuli su 44 posto iznosa ukupnih plasmana, odnosno 2,2 milijarde kuna. "Unatoč tome što se angažirao u znatnim aktivnostima izravnog kreditiranja, HBOR ne podliježe nikakvom bonitetnom nadzoru HNB-a.

Taj nedostatak znači da Hrvatska ne primjenjuje najbolju praksu za nacionalne razvojne banke u EU", upozorava EK u Izvješću za Hrvatsku 2015. Primjerice, u Njemačkoj KfW podliježe bonitetnom nadzoru dva tijela za izravno, kao i posredno kreditiranje, ističe Komisija smatrajući da bi nacrt Zakona o HBOR-u bio "idealna prilika da se to ispravi". "S obzirom na nezanemarive potencijalne obveze za javne financije, važno je da se aktivnosti HBOR-a temelje na snažnom korporativnom upravljanju, operativnoj neovisnosti i visokom strupnju transparentnosti", navodi se dalje. 

Uvođenje korektiva
Inače, izmjene propisa o razvojnoj banci o kojima je javna rasprava završena prije lipnja prošle godine, izgubile su se u proceduri. Slučajno ili ne, one su išle u dijametralno suprotnom smjeru: upravljanje rizikom u potpunosti bi se riješilo statutom HBOR-a, a u odnosu na standarde bankarske struke Vlada je namjeravala uvesti 'svojevrstan korektiv' kojim bi se uvažilo da to nije banka već posebna financijska institucija. Podsjetimo, na HBOR se ne primjenjuju isti propisi kao na banke, pa on ne treba izdvajati rezervacije za loše plasmane, po istim kriterijima odobravati reprograme niti podnositi račune središnjoj banci. Istovremeno, za razliku od privatnih banaka, za cjelokupni portfelj odgovora država, odnosno porezni obveznici.

O kojim se potencijalnim obvezama radi, najbolje ilustrira činjenica da se od 22,8 milijardi kuna državnih jamstava (u listopadu prošle godine) na HBOR odnosilo više od 16 milijardi, odnosno oko 70 posto. Kad su obveze HBOR-a naposlijetku uključene u javni dug, on je zbog tog porastao za 4,4 postotna boda krajem 2014. Kreditne politike HBOR-a dugo pune novinske stupce – od krediti poljoprivrednicima koji su zbog nevraćanja masovno reprogramirani, afere Šegon koju je češljao i USKOK, zajmova tvrtki premijerovoj šogorici, do najnovijih stambenih kredita zaposlenicima čije iznose, premda tek kap u moru i koji su ustaljena praksa u nizu državnih institucija, sada kritiziraju upravo ministri koji godinama sjede u Nadzornom odboru. Čak i uz uvažavanje činjenice da se radi o razvojnoj, a ne komercijalnoj banci, ne čudi da se EK zainteresirala za praksu u kojoj o kreditima odlučuju ministri, a garantiraju građani.

Ideja EK, međutim, nije oduševila HNB. U središnjoj banci smatraju da bi zahtjev Bruxellesa imao puno više smisla da je došao prije nego je HBOR uključenau statistiku duga. "Više nema puno novih potencijalnih obveza koje nisu u dugu. Ako se želi pojačati nadzor, pitanje je koliko je HNB dobra adresa. Nismo mi ti koji vlasnicima govore kolika je stvarna vrijednost njihove imovine", kaže nam jedan visokopozicionirani sugovornik iz HNB-a. Dodaje, da HBOR de facto više ni nije banka, premda svi vrlo slobodno tumače njegovu razvojnu funkciju, već fiskalni fond, te da bi usklađivanje s izvještajnim standardima skupo stajalo zbog potrebnih ulaganja u IT i zaposlenike. 

Pitanje revizije
"Država bi trebala unajmiti bolje revizore, ako već jamči za obveze. Također, loše je usporedba s KfW-om jer je ta banka najvećim dijelom poslovna, a u manjem obimu razvojna", dodaje.Iz HBOR-a neslužbeno lopticu prebacuju na Državni ured za reviziju koja je zadnje pregledavala poslovanje za 2012. i 2013. za što je izdano bezuvjetno mišljenje. Redom, revidirana godišnja izvješća podnose se na potvrđivanje Revizorskom odboru, Nadzornom odboru, Vladi i Saboru, među kojima su većina, upravo oni koji kredite i – odobravaju. 

RAZVOJ

‘Prodaja, operativa i financije konačno u istom ritmu’: Razgovor s Brigitom Kovačević (Intera) i Vericom Jurković (Datalab Hrvatska)

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz