Sufinancira se izrada dokumentacije, gradnja, rekonstrukcija i modernizacija infrastrukture.
Hrvatska iz Europskih fondova, konkretno Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), ima odobrenih 32 projekta ukupne vrijednosti 3,2 milijarde, a čime je na 93 posto iskorištenosti sredstava iz ovog programa. To je istaknuo Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture na konferenciji “Postignuća, rezultati i pogled u budućnost”, koja se u organizaciji njegova ministarstva održala jučer u Dubrovniku.
Povezivanje Europe
Hrvatska iz Europskih fondova, konkretno Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), ima odobrenih 32 projekta ukupne vrijednosti 3,2 milijarde, a čime je na 93 posto iskorištenosti sredstava iz ovog programa. To je istaknuo Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture na konferenciji “Postignuća, rezultati i pogled u budućnost”, koja se u organizaciji njegova ministarstva održala jučer u Dubrovniku.
Povezivanje Europe
“Instrument za povezivanje Europe još je jedan u nizu instrumenata koje koristimo za financiranje projekata koji su u skladu s prioritetima prometne politike, kako Hrvatske tako i Europske unije”, kazao je Butković napominjući kako se tim sredstvima sufinanciraju priprema dokumentacije, izgradnje, rekonstrukcije i modernizacije prometne infrastrukture, kao i unaprjeđenje prometnih usluga.
traje dubrovačka konferencija 'Postignuća, rezultati i pogled u budućnost'
Dodaje da Hrvatska provodi projekte na dva koridora Osnovne prometne mreže, Mediteranskom i koridoru Rajna-Dunav, a koji će neposredno doprinijeti ciljevima jačanja europske dimenzije teritorijalne povezanosti. Ministar ističe kako je to u skladu s politikom transeuropske prometne mreže, koja za cilj ima dovršenje Osnovne prometne mreže do 2030., odnosno Sveobuhvatne prometne mreže do 2050. godine.
Željeznički promet
Neki od projekata koji se financiraju iz Instrumenta su rekonstrukcija željezničke stanice Rijeka – Brajdica i izgradnja intermodalnog terminala na kontejnerskom terminalu Brajdica, rekonstrukcija teretnog dijela željezničke stanice Rijeka-Teretna i izgradnja intermodalnog terminala na kontejnerskom terminalu Zagrebačka obala, rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica te mnogi drugi.
Dvodnevna konferencija koja je okupila i predstavnike EU-a iz sektora prometa, predstavnike relevantnih institucija, ministarstava i državnih tvrtki koje provode spomenute projekte te predstavnike Izvršne agencije za inovacije i mreže, kao i Glavne uprave za mobilnost i transport Europske komisije, bila je prilika i za otvaranje stručne rasprave o budućem prometnom razvoju Europske unije te razmjeni iskustava u provedbi projekata s drugim državama članicama EU-a.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Ako ingra nista od ovog ne ubode onda nek idu kuruzu brat.
super EU nam je vratila pare koje smo im dali bez uvjeta. Da nam ih vrate treba 10000 papira, moliti ih na koljenima i čekati 5 godina….
Uključite se u raspravu