Velika ulaganja od milijardu eura razlog su zbog kojeg će u potrazi za kapitalom najveći poduzetnik u Hrvatskoj Pavao Vujnovac napraviti zaokret i izaći na burzu. Njegova kompanija Energia Naturalis (ENNA) objavila je kako su pokrenute pripreme za početnu ponudu dionica (IPO), koji bi se mogao dogoditi u narednih pet godina.

U planu je da se prethodno iz sustava izdvoji PPD, na čijim je temeljima i nastala ENNA, grupacija koju u segmentu energetike čine i ENNA Opskrba, te ENNA Solar, ENNA Esco i ENNA Geo, a u području logistike i transporta ENNA Logic i ENNA Transport, dok u segmentu hrane posluje ENNA Fruit.

Iz ENNA-e se čuje kako sam vremenski rok u kojemu je predviđen izlazak na burzu nije nešto preciznije određen, jer predstoji ogroman posao za odraditi kako bi se ispunili uvjeti za izlistavanje. ENNA je sustav koji ima jednog vlasnika, te je potrebno uvesti niz prilagodbi i promjena korporativnog sustava, prije svega prelazak Energia Naturalisa iz društva s ograničenom odgovornošću u dioničko društvo.

Izdvajanje PPD-a, pak, predviđa izlazak s tvrtkama koje on ima u Mađarskoj, Sloveniji, Italiji i Rumunjskoj, a taj moment izaziva i najviše pozornosti. S jedne strane PPD grupaciji donosi najviše prihoda, u prošloj godini zaslužan je za više od polovice ukupnih prihoda (4,4 milijarde od ukupno 8 milijardi eura konsolidiranih prihoda Grupe), no, s druge strane predstavlja i određeni uteg, prije svega u percepciji na financijskom tržištu, u kojemu sve više zaziru od praćenja biznisa s konvencionalnim energentima i energijom.

“ENNA želi ići u nove projekte i za nove zahvate treba ozbiljan kapital, a izlazak na burzu i izdvajanje PPD-a predstavljat će veliko olakšanje”, kažu sugovornici u ENNA-i. Ovakav pristup razlog je i što će pripreme uzeti možda nešto više vremena, no ostavit će i prostora da se pogodi pravi trenutak na tržištu. Premda je Vujnovac, kako kažu sugovornici, o ovom scenariju razmišljao duže vrijeme, sada se cijeli postupak zapravo nalazi na samom početku, tek se započinju zasukavati rukavi.

Slijedi biranje konzultanata koji će ENNA-u voditi kroz cijeli postupak, od pripreme i ustrojavanja po korporativnim pravilima prihvatljivima za izlazak na burzu, procjene vrijednosti kompanije i procjene projekata, procjene tržišta kapitala i kapitala kojeg se namjerava prikupiti.

Tek na kraju, u trećoj fazi, moći će se po našim sugovornicima, moći razgovarati konkretno o tomu koliki udjel će Vujnovac zadržati u vlasničkoj strukturi, na koje će investitore ciljati, hoće li biti prostora i za male ulagače, kao i na koje tržište će istupiti. Želja je, kažu sugovornici, izaći na domaće, no hoće li to biti samo ZSE, neka strana poput Londonske burze ili kombinacija, ovisit će o trenutku i uvjetima na tržištu.

Dinamiku cijelog postupka odredit će i čitav niz dozvola i papirologije koje treba ishoditi, ali i o zakonskim okvirima o kojima će ovisiti pojedini projekti, prvenstveno u području solarne i geotermalne energije. Ti će detalji odrediti i tijek i dinamiku ovog pothvata, kakav do sada nije poduzet.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Želimo vidjeti takve izdavatelje, kaže predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić/I. Šoban/PIXSELL

Putem Spana
Vijest da Enna grupa započinje proces pripreme za izlazak na burzu ciljajući na oko milijardu eura kapitala, izazvala je poprilično interesa među domaćim ulagačima, ali i postavila puno pitanja na koja, zasad, nema odgovora. Najava da paket koji bi se ponudio neće uključivati ‘zlatnu koku’ – plinski biznis koji je lani uprihodio rekordnih 4,4 milijarde eura (33 milijarde kuna), financijaše je ostavila podijeljenima.

“Načelno se radi o interesantnoj ideji. Dobro je da je plinski biznis izdvojen jer, iako je značajan kontributor prihoda, iznimno je volatilan. Sama grupacija ima zanimljivih dijelova, svakako su logistika i transport zanimljivi sektori i imaju budućnost, a treba vidjeti pojedinosti poslovanja ENNA Fruita, ovisi li distribucija većinom o Konzumu ili je disperzirana”, kaže nam sugovornik blizak mirovinskim fondovima.

Uz ogradu da konkretnih informacija o obrisima IPO-a još nema, pa ni o tome hoće li uopće uključivati izlazak na lokalno tržište kapitala, predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić pozdravlja najavu javne ponude.

“Apsolutno bi to za nas bila dobra vijest, želimo vidjeti takve izdavatelje. Nadamo se da će pratiti put Spana i države i da će, uz institucionalne, uključiti u proces i male ulagače kako bi kasnije dionica bila likvidna”, kaže Gažić.

“Taj IPO je ogromna energetska i investicijska priča u zemlji u kojoj država ne želi privatizirati državne kompanije. Izlazak na burzu je logičan potez sa strane vlasnika, ali i za tržište jer listanje traži povećanu transparentnost u poslovanju. Mogla bi to postati nova narodna dionica s dozom kvalitete jer dolazi iz privatnog sektora. Pod uvjetom da sve bude transparentno, teško da neće biti zainteresiranih ulagača”, kaže jedan financijaš.

Komfornih pet godina
Tumačenje vremenskog horizonta od pet godina je mnoge je ostavila u nevjerici s obzirom na to da priprema IPO-a traje od šest do devet mjeseci, kažu upućeni. Jedni toliko dugačak rok tumače zonom komfora da se pogodi tajming samog listanja na tržište jer aktualno okružje nije sklono dionicama.

“Energetika je na rubu stagnacije, moguće i recesije. Otvoreno je da bi sam IPO Enne mogao pogoditi idući val konjunkture”, kaže nam jedan sugovornik.

Drugi pak ocjenjuju da bi se moglo raditi o testiranju terena s obzirom na predstojeće rošade vlasničkih odnosa u Fortenovi. Za primijetiti je da se u najavi IPO-a ne spominje Fortenova u kojoj većinski vlasnik Enna grupe Pavao Vujnovac kontrolira 30 posto vlasništva.

Najava, međutim, nije iznenadila energetski sektor s obzirom na lepezu projekata u planu, od geotermalnih, obnovljivih izvora energije, otpada do poljoprivrede.

“Za nove investicije potreban je svježi kapital. Novac iz konvencionalnih izvora energije, iz nafte i plina, postaje sve skuplji i zato PPD ostaje izvan te priče. Zelena tranzicija košta, a kapital na burzi je jeftiniji od onog iz poslovanja s konvencionalnim energentima”, kaže energetski analitičar Ivan Brodić.

PPD će, inače, i dalje imati sjedište u Vukovaru, a bit će u Vujnovčevom vlasništvu preko holding kompanije koju je nedavno registrirao, krajem ožujka, pod imenom Blue Horizon. Cijeli Vujnovčev biznis do prije pet-šest godina bio je fokusiran na trgovinu plinom, u koju je on ušao 2006. godine, te kako voli reći, spremno dočekao liberalizaciju tog tržišta u Hrvatskoj, a u međuvremenu se njegov poslovni sustav razgranao na cijeli set područja od logistike, obnovljivih izvora energije do hrane.

Nekoliko povlačenja
Vujnovčev portfelj još je i širi, vlasnik je tvrtki u nizu sektora, od turizma do trgovine, no riječ je o investicijama u kojima ne sudjeluje izravno ENNA, nego Vujnovac osobno. Primjetno je i da se iz niza ulaganja u posljednje vrijeme Vujnovac povlači, pa je primjerice u tijeku prikupljanje ponuda za njegov udjel u Pevexu.

Potkraj prošle godine prodao je tvrtku Adria Coast Turizam koja je u vlasništvu imala Grand hotel View na Braču, a prije mjesec dana njegov PPD je prodao turskoj grupaciji Yildirim tvrtku Terra Mineralna Gnojiva u kojoj je bio partner s Inom, a u čijem je vlasništvu kutinska industrija mineralnih gnojiva Petrokemija.

Vujnovac je, kao i u Pevexu, najveći pojedinačni dioničar u Fortenovi, iz koje, zasad, ne izlazi. Do sada je rast ENNA-e gurao PPD, no i u drugim segmentima bilježi se snažan iskorak. Konsolidirani prihodi ENNA Grupe lani su bili 8 milijardi eura i rasli su godišnjom stopom od 62%, a ukupna EBITDA iznosila je 83,5 milijuna eura, što predstavlja EBITDA maržu od 1%. PPD-ovi prihodi od poslovanja bili su veći za 56% u odnosu na 2021., 4,4 milijarde eura, dok su prihodi ENNA Fruita iznosili 133 milijuna eura.

U energetskom dijelu ENNA Opskrba zabilježila je prihode od 115 milijuna eura, uz velika ulaganja, dok segment logistike ima konsolidirane prihode od 29 milijuna eura. U tom segmentu velika su očekivanja, zbog ulaganja u kontejnerski terminal Rijeka Gateway, čije se otvaranje predviđa u 2025.