Elektrifikacija više nije trend, ona je temelj nove gospodarske paradigme. Prema izvještaju Međunarodne energetske agencije (IEA), Electricity 2025, globalna potražnja za električnom energijom raste brže nego ikad, a Kina predvodi utrku. Europa se suočava s izazovom nedostatka vlastite proizvodnje ključnih komponenti i sporim napretkom u modernizaciji mreže, što usporava projekte i povećava troškove.
IEA upozorava da će globalna potrošnja električne energije do 2027. rasti gotovo 4% godišnje, a trend daljnjeg rasta očekuje se i u godinama nakon toga. Istovremeno, rastući udio obnovljivih izvora čini elektroenergetski sustav sve osjetljivijim. Bez masovnih ulaganja u mrežnu infrastrukturu, fleksibilnost sustava i rješenja za skladištenje energije, Europa neće moći osigurati pouzdanu opskrbu. Pritom su regulativa i administrativne prepreke i dalje najveći kočničari zelene tranzicije.
Sporost u izdavanju dozvola, složeni postupci i neusklađeni standardi usporavaju projekte koji bi mogli znatno ubrzati elektrifikaciju. I dalje vapimo za harmonizacijom pravila, pojednostavljenjem procedura i jasnim poticajima za ulaganja u infrastrukturu i inovacije. Kako odgovoriti na te izazove? Ključ je u ojačavanju europske industrije, što podrazumijeva širenje proizvodnih kapaciteta i ubrzanje digitalizacije – od pametnih mreža do naprednih sustava upravljanja energijom.
Strateška partnerstva, ulaganja u istraživanje i razvoj te modernizaciju proizvodnih pogona presudni su za povećanje isporuka i smanjenje ovisnosti o uvozu. Uz to, privlačenje i zadržavanje stručnih kadrova postaje jednako važno kao i tehnologija jer bez ljudi nema transformacije. Hrvatska se u tom segmentu može pohvaliti upravo rješenjima iz Končara.
Zahvaljujući povijesno osiguranim domenskim znanjima, iskustvu te provedenim akvizicijama i razvojem digitalnih rješenja, Končar jača kompetencije i pristup novim tržištima, potvrđujući poziciju jedne od najznačajnijih tvrtki u industriji. Snažan zamah u digitalnom segmentu omogućuje razvoj naprednih rješenja za energetiku, mobilnost i infrastrukturu, čime stvara dodanu vrijednost i diferencijaciju na globalnom tržištu – poglavito u vremenima sigurnosnih rizika i kibernetičkih prijetnji, ali i sve veće potrebe za dual-use rješenjima.
Upravo bi 2026. mogla biti godina u kojoj ćemo vidjeti je li europska industrija spremna uspješno odgovoriti na trenutačne izazove i uspješno položiti taj test. Elektrifikacija nije samo tehnološki izazov, ona je strateški prioritet koji zahtijeva konkretne i hrabre poteze: povećanje kapaciteta, ubrzanu digitalizaciju i snažna partnerstva. Samo ako djelujemo sada, Europa može zadržati konkurentnost i osigurati uspješniju provedbu energetske tranzicije.
