Ekonomska klima u Hrvatskoj dodatno se poboljšala u prosincu, drugi mjesec zaredom, dok je u Europskoj uniji u cjelini ponovo ostala nepromijenjena, pokazalo je u četvrtak objavljeno istraživanje Europske komisije.

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj uvećan je u prosincu na 117,4 boda, što je njegova najviša razina u 2014. godini. U studenome je bio iznosio 115,2 boda.

Izvješće EK pokazuje da su poboljšanoj klimi najviše pridonijela poboljšana očekivanja u hrvatskoj industriji, čiji je indeks porastao za 5,4 boda, a slijedi maloprodajni sektor s rastom indeksa za dva boda. U graditeljskom sektoru ozračje je ostalo više-manje nepromijenjeno u usporedbi s prethodnim mjesecom, kao i među potrošačima, dok je pogoršanje klime zabilježeno u uslužnom sektoru, s padom odgovarajućeg indeksa za 1,8 bodova.

U Europskoj uniji u cjelini indeks koji mjeri ekonomska očekivanja u prosincu je iznosio 104,2 boda, u usporedbi sa 104,1 bodom koliko je iznosio u studenome. To znači da se njegova vrijednost gotovo nije mijenjala dva mjeseca zaredom, odražavajući ponajprije stanje u dva najveća gospodarstva EU-a izvan eurozone, u Velikoj Britaniji i Poljskoj, čiji je indeks neznatno skliznuo, odnosno blago je poboljšan u odnosu na prethodni mjesec.

Promatrano po sektorima, očekivanja su izrazitije porasla u maloprodajnom i graditeljskom sektoru EU28, s rastom odgovarajućih indeksa za 2,6 bodova odnosno 2,4 boda. Blaga poboljšanja raspoloženja zabilježena su među potrošačima i u uslužnom sektoru.

Pogoršanje je zabilježeno jedino u industrijskom sektoru EU-a, uz pad odgovarajućeg indeksa za 0,7 bodova.

Slični trendovi zabilježeni su i u eurozoni, čiji je indeks ekonomske klime u prosincu također ostao nepromijenjen u odnosu na prethodni mjesec, na 100,7 bodova, nakon što je EK naniže revidirao prvotnu procjenu za studeni.

Raspoloženje je poboljšano u svim promatranim sektorima eurozone, izuzev industrijskog, kao i u EU u cjelini.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Među vodećih pet gospodarstava eurozone rast indeksa ekonomske klime zabilježen je u Španjolskoj i Italiji, za 1,4 odnosno 1,3 boda. U Njemačkoj i Nizozemskoj raspoloženje je ostalo nepromijenjeno, dok je pogoršano u Francuskoj, uz pad odgovarajućeg indeksa za 1,6 bodova.

U odvojenom je izvješću EK objavila da je indeks poslovne klime u eurozoni (BCI) u prosincu prošle godine smanjen za 0,13 bodova, na plus 0,04 boda. Razlog tomu su pogoršane ocjene menadžera u pogledu zaliha gotovih proizvoda, ukupnih knjiga narudžbi, očekivanja za proizvodnju a posebno u vezi dosadašnje razine proizvodnje.