O gospodarskim pokazateljima, ali i o tome tko bi trebali biti predvodnici hrvatske industrije – razgovaralo se u emisiji “U mreži Prvog” u kojoj su gostovali Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a, Marijana Ivanov, glavna makoekenomistica iz Hrvatskih izvoznika te Tomislav Šlat, glavni tajnik Udruženja stranih ulagača.

Hrvatska udruga poslodavaca u prognozama predstavljenima u srijedu procjenjuje da će hrvatski BDP u 2026. rasti 2,5 posto, a prosječna inflacije očekuje se na razini od oko pet posto. 

– Bilo je osnova da se prognoza za ovu godinu čak i poveća, ali mi smo je ostavili na 2,5 posto. Sličnu stopu rasta očekujemo i u 2027., uz određeni optimizam da će se geopolitičke prilike smiriti. Što se tiče inflacije, ona je povećana prvenstveno zbog učinka energetske krize koja će ovog proljeća biti povišena. Neizvjesno je kako će se kretati cijene hrane. Vidimo da je protok umjetnih gnojiva kroz Perzijski zaljev zaštopan, onda bi moglo doći do rasta cijena, a taj bi se efekt u punini mogao osjetiti najesen ili sljedeće godine, rekao je Hrvoje Stojić.

Naglasio je kako procjena prosječne stope inflacije nije toliko bitno viša od one za 2025. koja je iznosila 4,4 posto. Dodao je kako je ona ujedno upola niža u odnosu na prosječnu stopu inflacije u 2022. godini.

– Za sada očekivati je smirivanje sukoba, u tom slučaju u nastavku godine stvari bi se trebale polako smirivati, poručio je Stojić.

Profesorica Marijana Ivanov naglašava kako nije isključeno da inflacija bude i veća od 5 posto ako najesen dođe do povećanja cijena hrane. 

–  Sigurno je da s ovom krizom nemamo toliku snagu potražnje koja bi hranila inflaciju kao što smo imali 2022. nakon “lockdowna”. Sada projekcije podrazmijevaju da će gospodarski rast biti nešto sporiji. To bi trebalo smanjiti pritiske na strani potražnje. Konkurencija na tržištima je ogromna, a Europa dobar dio robe ne može izvoziti što smanjuje prostor da proizvođači povećavaju cijene. Prilika za ugrađivanje profitnih marži u cijene ovaj put neće biti kao 2022. Mislim da neće biti ni prilika za rast plaća, rekla je Ivanov.

Smatra kako bi država trebala onemogućiti povećanja plaća u javnom sekoru kako bi se zaustavila spirala inflacije i plaća.

– Možda država iz rastućeg PDV-a to i može isfinancirati, ali ako vam radna snaga bježi u javni sektor ili tamo može dobiti veću plaću, onda će privreda izgubiti radnu snagu i onda ona mora ponuditi veću plaću, a opterećena je rastućim troškovima energenata i rada. Istovremno od te iste privrede očekujemo investicije, modernizacije…, rekla je Ivanov.

Pribojava se da bi rat mogao potrajati, a samim time i energetski šokovi što bi se odrazilo na inflatorna očekivanja i rast svih cijena.

– I dalje je problem što je hrvatska inflacija puno veća nego u eurozoni, što je to strukturni problem koji mi godinama nismo rješavali, rekla je Ivanov.

Tomislav Šlat, glavni tajnik Udruženja stranih ulagača, rekao je kako je gospodarstvo pred velikim izazovom jer se mora najviše prilagoditi.

– Gospodarstvo stvara višak vrijednosti iz kojeg sve skupa financiramo. Pritisak na plaće u javnom sektoru treba vratiti u realne okvire. U ovoj situaciji to se nema otkuda isfinancirati, poručio je.