Pet glavnih ekonomista najvećih banaka, Zabe, PBZ-a, Erste, Addika i Raiffeisena, povisili su prognoze domaćeg rasta u ovoj godini na 3 posto s ranijih 2,6 posto, dok u 2020. godini očekuju njegovo kočenje prema 2,5 posto, stoji u najnovijem izdanju HUB Pregleda.

Optimistična korekcija dolazi nakon neočekivane objave da je BDP u prvom kvartalu na godišnjoj razini skočio 3,9 posto, daleko iznad očekivanja analitičara. Tom dinamikom Hrvatska se pozicionirala na šestom mjestu u EU; bolji prvi kvartal ostvarile su Mađarska (5,2 posto), Rumunjska (5,1 posto), Malta (4,8 posto), Poljska (4,7 posto) i Estonija (4,6 posto). Brojka od tri posto rasta u ovoj godini medijalni je prosjek očekivanja petorke; najveći pesimist među njima očekivao je da će se rast zaustaviti na najviše 2,8 posto, dok optimist prognozira da će dosegnuti 3,2 posto.

Očekivanja od 2,5 posto za narednu godinu u vodećim bankama temelje na rezultatima ankete, odnosno nižim doprinosom svih komponenti agregatne potražnje u usporedbi s očekivanjima za 2019. Ta bi dinamika svejedno trebala biti dovoljna za nastavak pada stope nezaposlenosti ispod sedam posto te rast realnih plaća koji će blago usporiti s ubrzavanjem domaće inflacije na 1,4 posto. Udio javnog duga u BDP-u, jedan od ključnih ciljeva za najavljenu implementaciju eura, tom dinamikom gospodarstva trebao bi se spustiti ispod 70 posto.

Ekonomisti banaka okupljeni u HUB-u plafon rasta od tri posto objašnjavaju dobro poznatim ograničenjima, nereformiranim institucionalnim okvirom, poreznim i inim opterećenja te nedostatkom izravnih stranih ulaganja. Iz HUB-a napominju da prognoze treba tumačiti u kontekstu odgovora koje su ekonomisti dali na tri “ad hoc” anketna pitanja o nastavku usporavanja globalnog gospodarstva, tradicionalnim ‘boljkama’ Hrvatske i uvođenjem eura daleko na horizontu.

Većina ih u anketi očekuje popriličnu vjerojatnost da će globalno gospodarstvo usporiti. Zatraženi da nabroje faktore koji najviše sputavaju brži rast, svi ekonomisti navode ograničenja institucionalnog okvira, konkretno administrativne prepreke, pravosuđe i troškove regulacije. Na pitanje kada očekuju euro, dva optimista navode 2023., dva pesimista 2024./25., a jedan ekonomist 2024.