Ekološka poljoprivreda i na nju naslonjena prerađivačka industrija jedna je od malobrojnih niša u kojoj bi se poljoprivredna gospodarstva iz RH mogla ravnopravno nositi konkurencijom na zajedničkom tržištu Europske unije. Nažalost, ta je teza i dalje više prisutna na papiru i u raspravama o budućnosti nacionalnog agrara nego što je zaživjela u praksi.

Slikovito to ilustriraju i upravo objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku za 2015. Broj poljoprivrednih gospodarstava koja se bave ekološkom proizvodnjom lani je iznosio 3061, dok se 320  bavilo i preradom uroda iz eko uzgoja i tova. Ukupno prijavljene obradive površine lani su prelazile 1,09 milijuna hektara, no kao ekološke evidentirano je tek 75.883 hektara. Međutim, od tih hektara njih tek 25.797 je s potpunim ekocertifikatom, dok je ostalih 50.086 hektara još  u prijelaznom razdoblju.  

Podsjetimo, u veljači 2011. i to nakon nekoliko odgoda, Vlada RH konačno je usvojila Akcijski plan razvoja ekološke proizvodnje (jedan od uvjeta EU) za razdoblje do 2016. Ulazimo u drugu polovicu te granične godine ne ispunivši gotovo nijednu od projekcija i 16 obveza iz Akcijskog plana. U njemu, među ostalim, stoji da će hrvatski agrar u 2016. imati 5000 ekopoljoprivrednih gospodarstava koja će obrađivati 90.000 hektara.   Iz podataka DZS-a iščitava se da se 2015. na ekooranice i vrtove odnosilo 45,2 posto hektara, travnjake 44,3 te voćnjake i maslinike 10,5 posto. Najveće količine iz ekoproizvodnje odnose se na industrijsko bilje, proizvedeno je 13.055 tona.

Nadalje, po gotovo 12 tisuća tona pšenice i kukuruza, oko 11 tisuća tona uljarica, 1979 tona ljekovitog i začinskog bilja te 1404 tone svježeg povrća i jagoda. Proizvedeno je i 4905 tona ekogrožđa, a s udjelom od 15 posto u izvozu ekoloških vina RH se već uspjela svrstati uz bok Francuske kao najuspješnije članice EU. U ekotovu lani je uzgojeno 7002 goveda, svinja 1114, ovaca 23.774 te koza 2163. U prošloj godini oznaku eko ponijelo je i 5947 tona mlijeka te samo 48 tona meda.

U mlađoj populaciji ekoproizvođača ističe se Ivan Veselić iz Sisačko-moslavačke županije, koja sa 199 ekoloških gospodarstava drži vrh liste svih županija. Na 12 hektara, kaže Veselić, već desetak godina uzgaja voće i povrće. Dijelom ga prodaje u svježem stanju, no dio uroda preradi te ga kroz taj dohodovniji model prodaje izravno na kućnom pragu, dostavom po narudžbi, a od ove godine i kroz police trgovačkog lanca dm. Otkriva kako namjerava i 50 hektara državnog zemljišta koje je lani dobio u zakup staviti pod ekološku proizvodnju. Poljoprivrednim gospodarstvima RH u 2015. ukupno je isplaćeno 4,27 milijardi kuna potpora, od toga se tek 68,9 milijuna kuna odnosi na ekološku biljnu i stočarsku proizvodnju, plus devet milijuna za ekoribnjake.